WIERZBICKI, Jan

WIERZBICKI, Jan, poljski povjesničar hrvatske i srpske književnosti i prevoditelj (Zagnańsk, 7. VI. 1934 - Ljubljana, 5. VIII. 1996). Nakon studija slavistike na Varšavskom sveučilištu (1956), proveo je dvije godine na poslijediplomskom studiju u Beogradu i Zagrebu. Od 1958. asistent na Katedri za slavensku filologiju (poslije Institut za slavensku filologiju) Varšavskog sveučilišta. Doktorirao 1966. disertacijom o poljsko-hrvatskim književnim vezama u XIX. st., habilitirao 1974. monografijom Miroslav Krleža, koja zauzima središnje mjesto među njegovim radovima o Krleži (Varšava 1975, hrv. izdanje Zagreb 1980).

Wierzbicki se u njoj ne pridržava točno kronološkog redoslijeda, već razmatra Krležino djelo u idejno-tematskim cjelinama, koje su često istovjetne s osnovnim antinomijama u Krležinu opusu, npr. »kultura i život«, »sjaj i bijeda«. Monografija rađena iz perspektive pripadnika druge kulturne sredine nastoji objasniti ne samo Krležin opus nego i osobitost modela hrvatske kulture. Krležin fenomen (Wierzbicki ne odvaja Krležu ideologa od Krleže književnika) razmatran je u širokom kontekstu hrvatskoga povijesno-kulturnog naslijeđa. Krležina se pojava s jedne strane pokazuje kao negiranje i destrukcija tradicije, ali s druge pak kao njezino ponekad paradoksalno kontinuiranje. Istodobno je u monografiji stalno prisutan kontekst europskoga duhovnog života prve pol. XX. st. Komparatistički sadržaj sistematizira i upotpunjuje hrvatskom izdanju dodana studija »Svjetlokruzi saznanja« i »Mračna, tvrdoglava stvarnost«. Na poljski je preveo Krležina djela: Dzieciństwo w Agramie (Literatura na Świecie, 1975, 6); Z dzienników lat wojny (Regiony, 1976, 2); Leniniana (Literatura na Świecie, 1976, 11); Kilka słow o drobnomieszczańskim historyzme w ogólności, u knj. We własnych oczach, Warszawa 1977; Tysiąc i jedna śmierć, Łódź 1977; Dzienniki i eseje, Łódź 1984.

BIBL. J. W.: Miroslav Krleža - Juraj Križanić, Pamiętnik Słowiański, 1969, 19; Opozycja: kultura - życie w twórczości Krležy, Miesięcznik Literacki, 1972, 6; Književna smotra, 1973, 16; Miroslava Krležy spór z chorwacką moderną, Z polskich studiów slawistycznych, 1972, 4; W kręgu źródeł i znaczeń motywu Golgoty w twórczości Miroslava Krležy, Studia Instytutu Filologii Słowiańskiej Uniwersytetu Warszawskiego poświęcone VII Międzynarodowemu Zjazdowi Slawistów w Warszawie, Warszawa 1973; Miroslava Krležy świat ideologii, Literatura na Świecie, 1975, 6; Jedan komparatistički pristup Krležinu djelu, Croatica, 1976, 7-8; Svjetlokruzi saznanja i mračna tvrdoglava stvarnost. Miroslav Krleža prema evropskom duhovnom kontekstu, Dijalog, 1977, 4; Revolucionarno opredjeljenje i pitanje umjetničkog izbora, Naše teme, 1978, 9; »Misaoni subjekt« u marionetskom kazalištu svijeta, Savremenik, 1978, 12; Glembajevi ili prema romanu, Forum, 1978, 12; Miroslav Krleža i jego Ballady Pietrka Kerempuha, Literatura na Świecie, 1984, 8.

Jo. Ra.