Tri drame

»TRI DRAME«, knjiga objavljena 1947. u Zagrebu. Sadrži dramske tekstove U Logoru, Vučjak i Golgota, dvodijelni Dodatak sastavljen od Prijevoda stranih tekstova u dijalozima i Tumača stranih riječi, završnu Napomenu i popis slika, budući da je u knjizi u tekst drama umetnuto i dvanaest neautoriziranih fotografija. S obzirom na unutarnju razdiobu Krležina dramskog stvaranja ova je knjiga, unatoč znatnim autorskim zahvatima u pojedine dramske tekstove u kasnijim sličnim ili ponešto drukčije koncipiranim izdanjima (Zagreb 1955, Beograd 1977, Sarajevo 1981), prvi cjelovit pokušaj oblikovanja trodijelne skupine Krležinih tzv. epskih drama koji je na stanovit način započet 1934. knjigom U logoru. Vučjak (Dvije drame). Riječ je o heterogenim tekstovima u kojima se, kako je to kritički najčešće formulirano, tematski različito i stilski eklektično obrađuju politička, društvena i nacionalna previranja u posljednjim trenucima Austro-Ugarske. Prijevod stranih tekstova u dijalozima odnosi se isključivo na dramu U logoru, a Tumač stranih riječi obuhvaća abecednim redom stotinu i pedesetak natuknica koje su obrađene u rasponu od izravnoga prijevoda do autorskih pojašnjenja s jakom ideološkom pozadinom posve sukladnom svijetu drame iz koje riječ dolazi. Na razini tematske povezanosti raznovrsnih Krležinih tekstova - drama i novela - o hrvatskim domobranima u I. svj. ratu, ovaj je Tumač stranih riječi komplementaran s Tumačem domobranskih i stranih riječi i pojmova koji je pridodan skupini novela Hrvatski bog Mars u njezinu standardiziranom izdanju objavljenu također 1946. To spominje i sam autor kada u natuknici Zelenaši, zeleni kader upućuje na njezinu opširniju razradbu u knjizi Hrvatski bog Mars. Opširna Napomena na kraju knjige sadrži bibliografske obavijesti o uvrštenim dramama i podatke o njihovim kazališnim izvedbama s opsežnim citatom iz pisma O. S. Bokšanskaje upućena V. I. Nemiroviču-Dančenku u kojemu pripovijeda o učinku što ga je zagrebačka izvedba Golgote 1922. imala na članove MHT-a i K. S. Stanislavskoga. Slikovni je materijal raspoređen tako da s tekstom U logoru dolaze fotografije s osječke i skopske izvedbe iz 1937, uz Vučjak fotografija sa zagrebačke izvedbe iz 1923. i Babićevi nacrti za nju, a Golgota je popraćena samo fotografijama Babićevih nacrta za inscenaciju iz 1922.