ČERNIŠEVSKI, Nikolaj Gavrilovič

ČERNIŠEVSKI, Nikolaj Gavrilovič, ruski književni kritičar i publicist (Saratov, 24. VII. 1828 - Saratov, 29. X. 1889). Socijalist-utopist; zbog političkog djelovanja osuđen na doživotno progonstvo 1864. Kao materijalist bio je pod utjecajem Feuerbachovih filozofskih ideja, a u političkoj ekonomiji ideja J. S. Milla. Njegove su se utopijske zamisli ocrtale u romanu Što da se radi?, uskoro zabranjenom, koji je kolao u prijepisima i utjecao na mladež u Rusiji ali i u drugim slavenskim zemljama. Kao knjiž. kritičar zastupao je utilitarističku ideju kako književnost mora biti sredstvo društvene kritike. Krleža, kao mladi ljevičar, često je u svojim tekstovima citirao misli ruskih radikalnih kritičara XIX. st., pa i Černiševskog. Osuđujući odbojnost suvremene mu hrv. inteligencije prema rus. lijevoj društvenoj misli, za razliku od srp. inteligencije (socijalist S. Marković i njegov krug u 60-im su godinama, prihvativši teze i kriterije rus. radikalnih kritičara, proveli temeljitu revalorizaciju društveno-političkog života u Srbiji), K. je u Davnim danima izrekao mišljenje kako je u hrv. prilikama nezamisliv netko poput S. Markovića, učenika Cerniševskog, oduševljenog pristaše rus. naprednih ideja. U tome je K. samo djelomice bio u pravu. Naime, nekoliko godina nakon pojave S. Markovića u Srbiji hrv. povijest bilježi razdoblje pojačanog interesa za misao rus. radikalnih kritičara i to u krugovima napredne pravaške mladeži okupljene oko bugarskog emigranta I. Milarova. Stoga su rus. kritičari, a posebno Černiševski, ipak utjecali na djelovanje nekolicine istaknutih pravaša, a taj je utjecaj izazvao i previranje u hrv. književnosti onog doba.

LIT.: A. Flaker, Književne poredbe, Zagreb 1968, str. 117- 254.