Krležijana
:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: djela :::: kontakt ::

FRANIČEVIĆ, Marin, pjesnik, književni kritičar i povjesničar (Vrisnik, otok Hvar, 18. V. 1911 - Zagreb, 17. VII. 1990). Pučku školu završio u Šibeniku, nižu gimnaziju u Jelsi i Splitu, a učiteljsku školu u Šibeniku (1929). Učiteljevao u selima pokraj Knina, Omiša i Splita. U Kninu je uređivao časopis Naši dani (1940). Rat je proveo u redovima narodnooslobodilačke vojske, bio je i u El Shattu; nakon rata diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1952), gdje je i doktorirao. Pisao je pjesme na štokavštini i čakavštini (Na putu za novi grad, 1937; Zvijezda na planini, 1945; Govorenje Mikule Trudnega, 1945; Bliščavci, 1954; Sridadneva, 1955; Sunčani sat, 1967; Žed žutih žala, 1975; Izabrana djela (sedam knjiga), 1987. i dr.). Napisao je niz eseja i studija iz hrvatske književnosti (Pisci i problemi, 1948; Književnost jučer i danas, 1959; Književne interpretacije, 1964; Čakavski pjesnici renesanse, 1969). Posebno se bavio problemima ritma i metrike (O nekim problemima našeg ritma, 1958; Rasprave o stihu, 1979), napisao je i Povijest hrvatske renesansne književnosti, 1983. Bio je urednik časopisa Republika, urednik u Leksikografskom zavodu i profesor na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu.

O Krleži je Franičević pisao više puta, ističući kako je on »stvorio ogromni opus koji u našoj književnosti poslije Kranjčevića i Matoša rastvara nove svjetove i razmiče naš književni izraz do onda jedva slućenih raspona«. Razdoblje od 20-ih do 50-ih godina naziva »Krležinim dobom«. Pisao je i o kajkavskom dijalektu u Krležinim djelima, posebno ističući jezik Balada, a samo djelo naziva »ekspresivnom kerempuhovskom groteskom« koja negira sve »krvavo i neljudsko« u hrvatskoj prošlosti. K. u razgovoru s E. Čengićem izražava vrlo povoljno mišljenje o poeziji i književnoznanstvenom radu M. Franičevića (S Krležom iz dana u dan, IV, Zagreb 1985).

BIBL. M. F.: Krležino doba u našoj književnosti, Republika, 1953, 7-8; Kajkavski planetarijum Miroslava Krleže, ibid., 1963, 7-8; Problem dijalekata u hrvatskoj književnosti, u knj. Panorama hrvatske književnosti, Zagreb 1965; Značenje Krležinih Balada za dijalektalnu poeziju, Forum, 1973, 9; Miroslav Krleža u hrvatskoj književnosti, ibid., 12; Miroslav Krleža u svom i budućem vremenu, ibid., 1982, 10-12.

M. Šel.