GALEN

traži dalje ...

GALEN, grčki liječnik i filozof (Pergam, Mala Azija, 129 - Pergam ?, 199. ili 200). Pridaje mu se gentilno ime Klaudije (Claudius), ali ono nema opravdanja. Školovao se u rodnome mjestu; liječničku školu pohađao je pri Asklepijevu svetištu, a bio je učenik platonske, aristotelske, epikurejske i stoičke filozofske škole. U Pergamu bio liječnik gladijatora (od 157. ili 158), a 161. ili 162. do 166. boravi u Rimu, gdje je stekao velik ugled. Nakon mnogih putovanja odlazi u Akvileju, na poziv Marka Aurelija (kojega je poslije postao osobni liječnik) i Lucija Vera.

Galen zaključuje da se ljudsko tijelo sastoji od četiri soka (krv, sluz, žuta i crna žuč), a o njihovu omjeru ovisi zdravlje organizma. Osim fiziologije, bavio se anatomijom, ali i općom patologijom, dijagnostikom i prognostikom, zatim pulsom, općom terapijom, dijetetikom i farmakologijom. Kako anatomiju nije proučavao seciranjem ljudskih leševa, već seciranjem životinja (afričkog majmuna), došao je do nekih pogrešnih zaključaka. Napisao je mnogobrojna djela (oko 200, a sačuvala se polovica), pretežno iz anatomije i fiziologije, ali i iz ostalih navedenih područja.

Osim medicine, njegovo je polje zanimanja logika, filologija i retorika. Bio je svjestan svoje premoći u svim tim područjima. Izdao je i 15 komentara na Hipokratove spise, a njegov pregled medicinskih nazora bio je nekoliko stoljeća važan udžbenik za medicinare (pisan na grč. i lat. jeziku). Galenov autoritet u medicini trajao je 1300 godina (napose u anatomiji), kada ga je narušio A. Vezal davši kritiku Galenove anatomije (1543).

Krleža spominje Galena u više eseja s medicinskom tematikom, a najviše u članku: O Klaudiju Galenu (Borba, 18. i 19. XI. 1951) i u Fragmentima iz dnevnika iz godine 1943 (Republika, 1956, 6). U oba članka govori o Galenovu životu i njegovu velikom utjecaju na generacije medicinara; najviše ističe njegovo bavljenje anatomijom, koja se temelji na proučavanju anatomije majmuna. K. drži da je Galen između IX. i XVI. st. bio suveren vladar eur. medicine, kome se slijepo vjerovalo, te da je hipokratovsku misaonu koncepciju i praktičnu liječničku vještinu uspio spojiti u jedinstven znanstveni sustav. Galen odolijeva kao »mramorna kolumna, monolitno uzdignuta iznad ruševina velebne starogrčke medicinske arhitekture«. U Krležinoj drami Aretej Galen se spominje u vezi s anatomijom ljudske ruke.

Bi. R.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993. – 1999.

Citiranje:

GALEN. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/1529>.