Krležijana
:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: djela :::: kontakt ::

KRAVAR, Zoran, teoretičar i povjesničar književnosti (Zagreb, 25. V. 1948). Komparativnu književnost i filozofiju diplomirao 1972. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1977. i doktorirao radnjom Funkcija i struktura opisa u hrvatskom baroknom pjesništvu. Redoviti je profesor na katedri za teoriju i metodologiju proučavanja književnosti Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Središnje teme Kravarova znanstvenoga zanimanja čine starija hrvatska književnost (poglavito hrvatski književni barok), teorija stiha i povijest lirskoga pjesništva.

Kravar je osobitu analitičku pozornost posvetio trajnim značajkama Krležine pjesničke poetike i sastavnicama njegove misaone lirike u usporedbi s Ujevićevom. Trajne značajke Krležina pjesništva - unatoč vremenskim, generičkim ili povijesno-stilskim razlikama koje stvaraju nekoliko krugova unutar njegova pjesničkoga opusa - pronalazi u vitalističkom svjetonazoru, organicističkoj stilskoj semantici, kompozicijskoj razbarušenosti i elastičnome slobodnom stihu. Kravar uočava da Krležino i Ujevićevo lirsko pjesništvo s početka 30-ih godina obilježava niz srodnih postupaka zbog kojih se ujedno razlikuju od glavnine onodobne hrvatske lirike. Pjesme im se podudaraju u izvanjskom izgledu (lirika srednjega opsega, uporaba slobodnoga i »oslobođenog« stiha, nejednakost strofa), oratorskoj intonaciji i misaonosti. Unutar tako srodna okvira nalazi se i niz međusobnih razlika koje se očituju u različitim vremenima prihvaćanja misaone lirske pjesme, načinu na koji svojim kategorijama modeliraju realni svijet, spoznajnom rezultatu, motivskom obuhvatu i utjecaju filozofske lektire. U Krleže se misaona lirika javlja na početku stvaranja i prethodi artizmu. Njegov je kategorijalni sustav, utemeljen na opreci između prirode i kulture, pretežno nadahnut Nietzscheovom filozofijom povijesti. Motivi Krležine misaone lirike po formi su dinamični, usmjereni na predočivanje događaja, okupljeni oko teme subjekta i dijele se po ključnoj opreci prirode i kulture.

BIBL. Z. K.: Krležina i Ujevićeva misaona lirika, Croatica, 1980/1981, 15-16; Vitalistički sindrom kao konstanta Krležine poezije, 15 dana, 1990, 3; Nekoliko rečenica Miroslava Krleže, Slobodna Dalmacija, 9, 16. i 23. I. 1993.

De. D.