Krležijana
:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: djela :::: kontakt ::

LIBERALIZAM, pokret i ideologija građanstva, utemeljen na francuskom racionalizmu, engleskome znanstvenom empirizmu, iskustvima engleskog parlamentarizma i engleskoj političkoj ekonomiji. Oblikovao se u borbi buržoazije protiv feudalizma i njegovih ograničenja, prije svega na političkom i ekonomskom, ali i na ostalim područjima društvenoga života. Osnovnu ideju različitih oblika liberalizma predstavljala je misao o tome da čovjek, kao racionalno biće, može i treba upravljati samim sobom. Zato se liberalizam, na različite načine i u različitoj mjeri, kritički odnosio prema svim institucijama koje su ograničavale slobodu individue, ističući kao glavne zahtjeve za slobodom misli i govora kao uvjetima političke slobode te za slobodnom ekonomskom inicijativom.

Iznoseći svoja mišljenja u tekstu O nekim problemima Enciklopedije (Republika, 1953, 2-3) Krleža je napomenuo da se liberalizam u Hrvatskoj javlja tek potkraj XIX. st., s nastupom Napredne omladine. Preme njegovoj ocjeni, bio je to »secesionistički stipendistički oportunizam onih malograđanskih slojeva, koji su se apolitičnošću ili l'art pour l'artom spašavali od svake moralne odgovornosti u stvarnom političkom životu«. Pretpostavlja naime da se liberalna misao u Hrvatskoj, pod madžarskim utjecajima, manifestirala uglavnom kao težnja za slobodom umjetničkog stvaranja, pretvorivši se s vremenom u »libertinizam in eroticis«. Osim »dekadentnog« kozmopolitizma, neprihvaćanja materijalizma i suprotstavljanja idejama socijalizma, kao bitno obilježje hrvatskog liberalizma K. navodi i njegovu konfrontaciju idejama klerikalizma. Mišljenja je međutim da¸je to bio »diletantski proplamsaj slobodne hrvatske antiklerikalne misli«, tj. da se radilo o »fideizmu«, što »neznatna grupa zbunjenih publicista« koja je u hrvatskom društvu predstavljala nosioca liberalnih tendencija, prema njegovu shvaćanju, nije ni pokušavala prikriti.

Mo. St.