Krležijana
:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: djela :::: kontakt ::

MICHELET, Jules, francuski povjesničar (Pariz, 21. VIII. 1798 - Hyères, 9. II. 1874). Stvarao je pod utjecajem njemačkog romantizma i idealističke filozofije, posebno Herderove. Vanjski svijet smatrao je tvorevinom ideja, koje su jedina prava realnost. Zato je u prošlosti, preko osoba i događaja, nastojao otkriti njihovo postojanje i značenje. Romantički pristup povijesti naveo ga je da obrati pažnju svim područjima života, ali ga je sprečavao u kritici izvora. Više književnik nego povjesničar, Michelet je ostavio golem opus iz kojega se izdvaja opširna Povijest Francuske (1855). U drugoj pol. I. svj. rata, čitajući djela koja obrađuju hrv. povijest, mladi Krleža je zaključio kako je Michelet »još uvijek pametniji od svih naših diletanata, koji se bave pisanjem historije«, požalivši pri tome što nismo imali »barem jednoga Micheleta!« (Davni dani. Zapisi 1914-1921, Zagreb 1956). Trajnu Krležinu simpatiju izazivala je, između ostaloga, i činjenica što je Michelet bio izvanredan pisac. Držeći kako povjesničar ne može ostvariti odgovarajuću komunikaciju sa čitateljem ako nema »književničkog dara«, K. je napisao da Michelet u tom pogledu pripada u red »ingenioznih« slikara svoje epohe (Paul Valéry, Eseji II, Zagreb 1962).

Mo. St.