Krležijana
:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: djela :::: kontakt ::

SAND, George (pravo ime Armandine Aurore Lucile Dupin, barunica Dudevant), francuska književnica (Pariz, 1. VIII. 1804 -Nohant, 8. VI. 1876). Živi nezavisno, posvećena književnosti, bori se za emancipaciju žene, pokazuje zanimanje za socijalutopiste. Oduševljava se revolucijom 1848. priželjkujući pravedniji društveni poredak, razočarana njezinim ishodom seli iz Pariza u Nohant. Napisala je oko sto svezaka, najpoznatija su djela romani s ljubavnom i socijalnom tematikom (Indiana, 1832; Valentine, 1832; Lelia, 1833; Đavolja bara / La mare au diable /, 1846; Mlinar iz Angibaulta / Le meunier d’Angibault /, 1845). Pripovijest Mala Fadette (La petite Fadette) objavila je 1849. a roman Markiz de Villemer (Le Marquis de Villemer), koji je stilski najbliži realizmu, 1860. Pisala je i za kazalište, objavila za života autobiografiju Povijest moga života (Histoire de ma vie, 1854/55), a Dnevnik intime (Journal intime) tiskanje 1926. Ostavila je bogatu korespondenciju sa znamenitim ljudima svojega vremena. Brojne ljubavne veze (J. Sandeau, A. de Musset, P. Leroux, F. Chopin) i beskompromisnost intelektualke u životu i književnom djelu stvorili su mit o neobičnoj kombinaciji fatalne žene i visoko talentirane sufražetkinje.

Krleža često uzgredno spominje G. Sand (»Sandova«) s neskrivenom antipatijom prema toj izrazitoj predstavnici angažiranih i društveno priznatih žena. Njezinu simpatiju prema proletarijatu smatra provokacijom i koketerijom, a socijalnu literaturu G. Sand samaritanskom frazom i dickensovštinom. Spremno preuzima Baudelaireovu ocjenu da se radi o »glupoj, brbljavoj babi« koja »o moralnim idejama razmišlja tako plitko«.

BIBL. М. K.: U muzeju Ruske revolucije, Izlet u Rusiju, Zagreb 1926; Ekspresionizam, Eseji II, SDMKZ, sv. 19, Zagreb 1962; O društvenom nagonu, Eseji IV, SDMKZ, sv. 21, Zagreb 1963; O stogodišnjici Baudelaireove smrti, Forum, 1967, 9-10.

Lj. Do.