TALES IZ MILETA

traži dalje ...

TALES IZ MILETA, grčki filozof, fizičar, astronom i matematičar (oko <— 625 - oko <— 547), suvremenik Solona, jedan od začetnika zapadne filozofije i znanosti. U Miletu je osnovao filozofsku školu (jonska škola), čije pristaše kasniji autori nazivaju »fiziolozima«. Prirodu ne tumači iz mitova, već traži racionalna objašnjenja na temelju matematičkih i geometrijskih proračuna. Talesova su matematička otkrića egzaktna (Talesov poučak), a sintezu prirodnih pojava i pratvar vidi u vodi, temeljnoj kategoriji njegove filozofije prirode. Predvidio je pomrčinu sunca <—585; jedan je od »sedam mudraca« antike.

Krleža cijeni magični karakter i originalnost Talesove filozofske koncepcije, u kojoj je, za razliku od Homera, Pitagore, Aristotela, sve jasno, »čisto i veličanstveno«. Talesovu teoriju o vodi kao prapočelu, osobito tezu da je i ljudska duša tek dašak obične vlage, K. doživljava kao osobnu poetsku inspiraciju. Svojim je matematičkim zaključcima, piše K., Tales nastojao obuhvatiti kretanje zvijezda, te dao poticaje kasnijim generacijama filozofa u materijalističkom otkrivanju prirode.

BIBL. M. K.: Poezija u starogrčkoj medicini, Borba, 27. XI. 1951; O poeziji, Djetinjstvo 1902-03. i drugi zapisi, SDMKZ, sv. 27, Zagreb 1972.

Lj. Do.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993. – 1999.

Citiranje:

TALES IZ MILETA. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 16.4.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/2206>.