Jadranska tema

traži dalje ...

»JADRANSKA TEMA«, esej prvi put objavljen u beogradskom časopisu Trideset dana, 1946, 5-6. Odlomak ogleda tiskan je u Slobodnoj Dalmaciji, 12. VII. 1946. Tekst je u povodu obilježavanja desetogodišnjice mornarice ponovno objavljen u knjizi Jugoslavenski Jadran (Split 1952). Konačna je verzija teksta priređena za knjigu Eseji V (Zagreb 1966), a u tom se obliku esej nalazi i u knjizi studija Historijske teme (Sarajevo 1985).

Autorova je nakana da trajnoj osvajačkoj težnji romanske obale Jadrana za istočnim »barbarskim« dijelom suprotstavi povijesnu kulturnu samosvojnost hrvatske obale i širega slavenskoga prostora. Stoga, u prvom dijelu ogleda, nabrajanjem povijesnih činjenica pokazuje trajnost zapadnojadranske logike, od rimskih pohoda i venecijanskih ratova do fašističkih namjera. Pritom se ideja o civiliziranju barbara, utemeljena na nizu »političkih grabežnih umorstava«, ostvaruje naočigled europskoga Zapada koji uopće nije svjestan važnosti svog predziđa. Nasilje je ustvari provođeno nad narodom koji je bio najiskreniji »poklonik prave talijanske civilizacije«, podarivši joj »na stotine Schiavona, kipara, mislilaca, graditelja, liječnika i ideologa koji ni po čemu ne zaostaju za najslavnijim imenima evropskim«. Osim toga, naglašava K., riječ je o narodu izvorne i samosvojne spomeničke kulture koja nosi »bitnu oznaku nečeg što nikada nije bilo tipično talijansko«.

Tema eseja i način Krležine argumentacije posjeduju gotovo sve značajke njegova diskursa o povijesnim i političkim problemima neposredno nakon II. svj. rata. Posebice vrijedi istaknuti nedostatak argumentacije i ornamentalno nizanje povijesnih činjenica koje bi same o sebi trebale biti dovoljno uvjerljive.

De. D.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993. – 1999.

Citiranje:

Jadranska tema. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 18.4.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/439>.