Kremlj

traži dalje ...

»KREMLJ«, putopisni tekst objavljen u ciklusu Putne impresije iz današnje Rusije (Književna republika, 1925, knj. II, br. 8). Tekst je objavljen i u Obzoru, 19. X. 1925. u seriji Današnja Moskva (Impresije s putovanja po današnjoj Rusiji), a zatim u knjizi Izlet u Rusiju (Zagreb 1926). Zadržava ustaljeni oblik putopisa s kulturno-historijskim reminiscencijama, ali i s izrazitim elementima aktualizacije, osobito u završnom fragmentu posvećenome sjednici (Plenuma Izvršnog komiteta) Kominterne. U Kremlj autor ulazi kao u estetski i poviješću označeni prostor, naglašava njegovu desakralizaciju, ali i mogućnost nove mitologizacije u znaku »Trećeg Rima«, što potvrđuje i poredba sjednice Internacionale s »rimskim Koncilom« u završnom fragmentu, unutar razvijene globalne vizije, motivirane »progresom« tehničke civilizacije.

Primaran je ipak doživljaj Kremlj a kao estetskog prostora, pri čemu autor razvija postupak »orkestracije«, oslanjajući se na sinesteziju i »prevodeći« likovni doživljaj u glazbeni. Kao estetski prostor Kremlj je naglašeno evropeiziran (uloga talijanskih graditelja), ali prikazan i kao (renesansna) »tvrđava«, pri čemu valja istaknuti asocijacije s motivima hrvatskoga graditeljstva i književnosti (Kranjčević, Vizija). Bitna je i teatralizacija prostora s asocijacijama na Bakstovu scenografiju i operu Boris Godunov Musorgskog, ali se ona ukida kada autor prelazi u »moderno carsko krilo«, dovedeno u vezu s neukusom provincijske filmske publike. Nasuprot estetiziranomu zatvorenom prostoru, razvija K. »nemirni simultanitet« otvorenog prostora koji pripada puku, pa se on »giba proštenjarski i bruji kao na sajmu«. Simultanitet unutrašnjega i izvanjskoga posebno dolazi do izražaja u suprotstavljanju »licitarskih boja« Kitaj-goroda i »veselih glasova mladosti« umrtvljenomu (motiv posmrtnih počasti Narimanovu) i crkvenjačkom prostoru Georgijevske dvorane, koje se razrješava u globalnom simultanitetu »telegrafskim žicama« povezana svijeta suvremenoga radničkog pokreta.

LIT.: M. Peić, S Krležom u Rusiji, Miroslav Krleža 1973, Zagreb 1975; A. Flaker, Ruska avangarda, Zagreb 1984, str. 421-432.

A. Fl.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993. – 1999.

Citiranje:

Kremlj. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/515>.