Samoodređenje

»SAMOODREĐENJE«, novinski politički komentar objavljen u dnevniku Hrvatska riječ, 18. X. Pripada nizu Krležinih osvrta na aktualne političke prilike u Madžarskoj (napose na zasjedanja madžarskog parlamenta), koji su izlazili u Hrvatskoj riječi od 31. VIII. do 12. XII. 1918. Kao i ostali članci u nizu, kompiliran je iz vijesti objavljenih u madžarskom tisku. Pretiskan je u knjizi Putovanja. Sjećanja. Pogledi (Sarajevo 1985).

Tema je Samoodređenja reagiranje madžarskih političkih ljudi i parlamentarnih stranaka na manifest cara i kralja Karla Mojim vjernim austrijskim narodima (16. X. 1918). Manifestom, u kojem se obećava preuređenje Austrije na federativnim temeljima, car i kralj nastojao je preduhitriti separatistička nastojanja raznih naroda u Austriji (Čeha, južnih Slavena, Talijana tršćanske regije). K. ispravno ocjenjuje da carsko-kraljevski manifest, s obzirom na odnos snaga u konačnici rata, dolazi prekasno (»Sudbinu naroda ove monarhije ne mogu eto odrediti ovakvi manifesti. Međunarodna mirovna konferencija kazat će svoju konačnu«). Osim toga, K. zapaža da je manifest u pitanju samoodređenja naroda vrlo apstraktan (»bez oznake ijedne granice«), što tumači kao kraljev ustupak Madžarima (»Kralj drži da Mađari još nešto znače, oni imadu parlament u kome vlada ogromna većina, oni ne teže izvan monarhije [...], pa tako predstavljaju relativno najmirniju točku u ovom uzburkanom moru«). Razloge kraljeva popuštanja Madžarima, K. nalazi u negativnu odnosu madžarske politike prema ideji federalizacije ugarskoga dijela monarhije. Inače, o integralističkom držanju gotovo svih onodobnih madžarskih političara i o njihovu suprotstavljenju federalističkim zahtjevima nemadžarskih naroda pod krunom sv. Stjepana - posve apsurdnom u zadnjim mjesecima rata, kad su separatistička nastojanja Hrvata, Slovaka i erdeljskih Rumunja praktički već bila srušila ideju zajedničke države - piše K. i u većini drugih članaka objavljenih u Hrvatskoj riječi.