RIJEČKA REZOLUCIJA

traži dalje ...

RIJEČKA REZOLUCIJA, izjava koju je, nakon sastanka na Rijeci 3. X. 1905, potpisala većina hrvatskih zastupnika iz Dalmacije i Banske Hrvatske, a označila je početak realizacije politike »novog kursa«. U tekstu izjave, ističući obranu od njemačkog »Dranga« kao zajednički interes hrvatskog i madžarskog naroda, zastupnici najavljuju potporu borbi madžarske opozicije za potpunu državnu samostalnost, tj. za personalnu uniju s Austrijom, uvjetujući je ujedinjenjem hrvatskih zemalja i uvođenjem ustavnih sloboda.

Krleža spominje Riječku rezoluciju u knjizi Zastave I (Zagreb 1967). Misli da osnovna ideja politike »novog kursa«, izražena u rezoluciji, u osnovi nije bila loša. Odluku hrvatskih i dalmatinskih zastupnika razumio je kao »makijavelističko sredstvo da se pojača utjecaj hrvatskog koeficijenta u madžarskoj grofovskoj macao-partiji sa bečkim Dvorom«. Upozorio je, međutim, na ograničene mogućnosti političke linije zacrtane u rezoluciji. Njezin je uspjeh, naime, bio uvjetovan pridržavanjem okvira Monarhije, a ugrožavala ga je i iredentistička koncepcija koju su zastupali pojedini dalmatinski političari iz Supilova kruga.

Mo. St.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993 - 1999.

Citiranje:

RIJEČKA REZOLUCIJA. Krležijana, (1993-99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 21.2.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/2068>.