Hrvatska rapsodija

»HRVATSKA RAPSODIJA«, knjiga novela objavljena 1921. u Zagrebu (izdanje Nove Evrope). Sadržava pripovijesti: Hrvatska rapsodija, Smrt Franje Kadavera, Veliki Meštar sviju hulja. Knjiga započinje predgovorom L. Popovića, a na njezinu se kraju nalazi Kratak životopis piščev; potpisan od uredništva Nove Evrope. Novela Smrt Franje Kadavera objavljena je ovom prigodom prvi put. Svi su tekstovi, osim Popovićeva predgovora, tiskani ćirilicom.

Popović u predgovoru upućuje na veličinu Krležina talenta, određuje obilježja njegove književne pojave i osobito ističe njezinu hrvatsku posebnost. Istodobno, autor predgovora sugerira Krleži da »preboli svoje« jer »najplemenitiji je ipak afekat neplemenski«. Kratak životopis piščev donosi podatke iz Krležina života i stvaralaštva, upute na kritičke osvrte i pojašnjenja uz izmjene vezane uz ćirilično izdanje novela.

Pripovijetke uvrštene u knjigu pripadaju dvama Krležinim novelističkim ciklusima. Hrvatska rapsodija (1917) i Smrt Franje Kadavera ulaze u cjelinu Hrvatski bog Mars, dok je Veliki Meštar sviju hulja (1919) jedna od novela s tematikom iz malograđanskoga tematskoga kruga. Pripovijest Hrvatska rapsodija je žanrovski složena prozna obrada hrvatske situacije pred kraj I. svj. rata. Svijet novele je strukturiran ekspresionističkim postupcima, karakteriziraju ga simboličnost i izmjena niza dijaloških prizora koji stvaraju sliku stanja naroda. Život u paviljonu za spolne bolesti vojne bolnice prikazan je u pripovijesti Smrt Franje Kadavera. Njegove su središnje oznake smrt, bol, grubost i mučenje. Glavni lik priče domobran Franjo Kadaver - muž i otac troje djece - razapet između jaka osjećaja grijeha, ucjena i nostalgije za domom, skončava život samoubojstvom. U središtu novele Veliki Meštar sviju hulja nalazi se sukob novinara Ljube Kraljevića sa skrivenim silama koje ravnaju ljudskim životom. Njegov je unutarnji monolog prava panorama tužnih sudbina i socijalnih tegoba u provincijskom gradu.