Illyricum sacrum
traži dalje ...»ILLYRICUM SACRUM«, esej objavljen u Kolu (1963, 7) i u knjizi Eseji V (Zagreb 1966) u kojem raspravlja o kristijanizaciji južnih Slavena, odnosima Istočne i Zapadne crkve, bogumilstvu, protestantizmu i protureformaciji. Naslov je preuzeo od D. Farlatia, tj. njegove crkvene povijesti na prostoru rimskog Ilirika (Venecija 1751-1819, 8 sv.). Navodi, svojim osebujnim stilom, da smo se doseljenjem našli na legendarnom tlu na kojem su se rađali rimski carevi (Dioklecijan) i kršćanski sveti oci (Jeronim), a da su njihovi nasljednici (rimski pape, franački i bizantski vladari) morali prihvatiti političko i kulturno osamostaljivanje slavenskih došljaka. Ističe važnost narodnog jezika i pisma (glagoljica) u bogoslužju (od IX. st.) te činjenicu da smo unatoč »tisuću i jednog rata od gotike do renesanse, od romanike do baroka« koji se vodio na ovom prostom i tragične uloge »predziđa kršćanstva« prema osmanlijskom osvajaču i Evropi, uglavnom indiferentnoj, imali pjesnike, ideologe, slikare, kipare, komediografe, historičare, leksikografe, matematičare i gramatičare koji su stvarali značajna djela, često smionija od svojih evr. suvremenika. Vrednujući njihove doprinose, navodi mnoga imena, od Marulića do Matije Vlačića Illyricusa.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993. – 1999.
Illyricum sacrum. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.12.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/407>.