Nad grobom socijaldemokrata Vilima Bukšega
traži dalje ...»NAD GROBOM SOCIJALDEMOKRATA VILIMA BUKŠEGA«, članak objavljen u Književnoj republici, 1924, knj. I, br. 4. Uvršten je u knjigu Eppur si muove (Zagreb 1938). U njemu Krleža izražava oštru kritiku hrvatske socijalne demokracije i njezine politike prije i nakon 1918. Glavna se Krležina zamjerka odnosi na činjenicu da je ona, pod utjecajem austrijske socijalne demokracije, prihvatila mišljenje o nužnosti odustajanja od revolucionarnog načina rješavanja pitanja radničke klase i s tim u vezi ideju o mogućnosti kompromisa između proletarijata i buržoazije. K. smatra da »formula kooperacije i revizionizma« počiva na sitnim ustupcima što ih kapital industrijski razvijenih zemalja čini klasno svjesnom i organiziranom proletarijatu. Ističe pri tome da je ona kao koncepcija rješenja radničkog pitanja neprihvatljiva jer ne dopušta njegovo rješenje u cjelini: temelji se na nepoštednoj eksploataciji radništva po »kolonijama«, među koje ubraja i Hrvatsku odn. Jugoslaviju. O tome vodstvo socijalne demokracije u nas nije vodilo niti vodi računa. Zato njegovi »reformistički projekti« nisu dali nikakve rezultate. Odustajanje od Marxova modela, smatra K., u biti je osnova za suradnju s »rodoljubivim« građanskim snagama, a ona donosi koristi isključivo socijaldemokratskom vodstvu. Stoga je u neku ruku logična pojava da ne samo Bukšeg nego svi »naši pioniri socijalizma, koji su ovde kod nas prvi zabadali zastave marksizma (...) umiru tužno, kao kraljevski ministri ili kraljevski guverneri« dok je »našoj (...) radničkoj klasi eto suđeno da tegli svoj teret i patnju«.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993. – 1999.
Nad grobom socijaldemokrata Vilima Bukšega. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 8.11.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/615>.