Aleksa Šantić
traži dalje ...»ALEKSA ŠANTIĆ«, članak napisan neposredno nakon Šantičeve smrti, objavljen u Književnoj republici, 1924, knj. I, br. 3. Potaknut je njihovim susretom pred Uskrs 1923, kada je Krleža posjetio Šantića na proputovanju u Dubrovnik. Bio je to starac koji ga je razočarao: »On je govorio o problemu narodnog jedinstva, o našoj državi, o borbi Srba i Hrvata u Bosni i Hercegovini, mentalitetom jednog provincijalnog trgovačkog pomoćnika i sve se zaplelo u nešto teško i mučno«. Bard Krležine mladosti još se i tada zanosio istom onom dekorativnom romantičnošću koju je on prevladao i »prebolio još kao deran«. K. se oprašta od Šantića s neugodnim osjećajem vlastite teškoće življenja »u nekim pseudocivilizacijama u kojima su lovorom ovenčani prvaci i pesnici ljudi kratkovidni provincijalni trgovački pomoćnici, intelektualna sirotinja.«
Upravo je taj Krležin članak bio povodom mnogih oštrih napada na Književnu republiku - tako je J. Palavestra (Primeri umetničke savesti. Podvig g. Miroslava Krleže. Jedna slava gledana s naličja, Večernja pošta, 10. IV. 1924), zgražajući se nad Krležinim pisanjem o Šantiću, tvrdio da K. »blebeće« kako bi postao slavan, a I. Nevistić (Aleksa Šantić u »Književnoj republici«, Slobodna tribuna, 12. IV. 1924) da K. podvaljuje mrtvom pjesniku, dok njegova vlastita vrijednost stalno opada. M. Ćurčin (Krležina »Književna republika«, brojevi za mart i za april 1924 – Zagreb, Nova Evropa, 1924, knj. IX, br. 18), pak, »žaleći naročito deplasirani udar na mrtvoga Aleksu Šantića« drži da K. pretjeruje u nepovoljnim ocjenama i ne želi se identificirati s njegovim sudovima u Književnoj republici, ali ipak priznaje da tako snažno nitko u nas u zadnje vrijeme nije ustajao protiv knjiž. veličina.
Mir. Ma.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993. – 1999.
Aleksa Šantić. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 21.12.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/aleksa-santic>.