ANDRÁSSY, Gyula, st.

ANDRÁSSY, Gyula, st., grof, madžarski državnik (Košice, 3. III. 1823 - Volosko, 18. II. 1890). Sudjelovao u madž. revoluciji 1848-19; u vrijeme emigracije u odsutnosti osuđen na smrt. Nakon amnestije 1858. vraća se u Madžarsku, po Austro-ugarskoj nagodbi u službi habsburške politike, 1867-79. prvi predsjednik nagodbenjačke vlade, poslije ministar vanjskih poslova Monarhije, jedan od kreatora politike okupacije Bosne i Hercegovine. U Krležinoj političkoj esejistici Andrássy st. javlja se u radovima u kojima se razmatraju austrougarski ekspanzionizam prema slavenskim zemljama i narodima te dualistički odnosi Austrije i Madžarske unutar Monarhije. K. ga karakterizira kao »demoraliziranog košutovca« i »konvertita«, te kao feudalnoga »habsburškog dvorjanika« u ostvarivanju doktrine i politike Nagodbe. Andrássy st. se u Krležinim tekstovima prezentira kao najkarakterističnija personifikacija duha i prakse nagodbenjačke politike od 1867. sve do sloma Monarhije 1918. Taj se duh provlači i u Krležinoj beletristici: u pozadini zbivanja romana Zastave prisutan je lik Andrássyja st. i njegova sina grofa Gyule Andrássyja ml., također konzervativnoga nagodbenjačkog političara.

BIBL. M. K.: Iz hrvatske kulturne historije, Eseji III, SDMKZ, sv. 20, Zagreb 1963; Zastave I-IV, SDMKZ, sv. 25, Zagreb 1967; Zastave V, Forum, 1968, 1.

Đ. Zć.