BACON, Francis

traži dalje ...

BACON, Francis, engleski filozof (London, 22. I. 1561 - Highgate, 9. IV. 1626). Kao barun od Verulama bio je i visoki državnik na dvoru kraljice Elizabete. Krleža često spominje njegova antiskolastička shvaćanja. U Marginaliji na temu o spoznajnoteorijskoj magiji (Delo, Beograd 1956, knj. III, br. 11) K. brani Bacona od rezervi što ih prema njegovu dostignuću iskazuje srp. filozof B. Petronijević. Ističe Baconovu zaslugu za mišljenje koje polazi od osjetilnih zapažanja i iskustva: »U ljudskoj svijesti logika sređuje samo poznate pojmove. Logika izvodi pojedinačno iz općenitog, objašnjavajući pojmove dedukcijom, a Istina otkriva se isključivo indukcijom, to jest prodiranjem od poznatog spram nepoznatog.« Načelo iskustva provjerenog eksperimentom i, u vezi s tim, nove organizacije znanosti »na pouzdanoj, metodičkoj podlozi« Baconov su prilog novovjekoj spoznaji. U svom fantastičnom romanu Nova Atlantida pjesnički je anticipirao kasnije izume, a njegova empirijska metoda podudara se s engl. pučkim pojmom zdrave pameti (common sense) i vodi preko J. Lockea ili D. Humea i franc, enciklopedista do moderne znanosti. Uz sve to, ističe K., Bacon je čovjek svog vremena, srdačan i dobroćudan, podmitljiv dvorjanin i opasan intrigant.

Od F. Bacona treba razlikovati njegova starijeg prezimenjaka, franjevca R. Bacona (1214-94), koji je još u XIII. st., kad se zbog izricanja osobnih ideja gubila sloboda ili glava, isticao da je istina provjereno iskustvo. Na to K. nekoliko puta aludira u svojim prirodoznanstvenim refleksijama. R. Bacon, po svojim bitnim shvaćanjima prethodnik F. Bacona, po Krleži je bliži Leonardu nego svojim suvremenicima.

I. Vn

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993. – 1999.

Citiranje:

BACON, Francis. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 18.4.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/bacon-francis>.