BARANJSKA REPUBLIKA

BARANJSKA REPUBLIKA, Baranjsko-bajska srpsko-madžarska republika proglašena je 5. VIII. 1921, a potrajala je samo tjedan dana. Njezino osnivanje vezano je uz provođenje Trianonskog mirovnog ugovora iz 1920, prema kojem je vojska Kraljevine SHS bila primorana povući se iz Pečuha i madž. dijela Baranje. Proletarijat, među kojim je bilo i sudionika upravo poražene madž. revolucije, pokušao je to spriječiti. Prema Krležinoj ocjeni Baranjska republika bila je naivni, kratkotrajni ali »očajnički pokušaj jednog dijela madžarskog proletarijata da spasi jedno, ma i najneznatnije ostrvce od horthyjevskog bijelog terora«. Od samog početka, međutim, nije imala izgleda na uspjeh jer, osim madž. emigranata, »odioznih« kako Beogradu tako i ostalim međunarodnim faktorima, nije postojala snaga koja bi je poduprla. U tome K. vidi glavni razlog što je doživjela potpuni poraz. Predsjednik republike bio je slikar P. Dobrović, kasnije Krležin intimni prijatelj.

BIBL. M. K.: Iz hrvatske kulturne historije, Eseji III, SDMKZ, sv. 20, Zagreb 1963.

Mo.St.