BREGALNIČKA BITKA

BREGALNIČKA BITKA. Uspješnim ishodom prvoga balkanskog rata Turska je potisnuta na sam rub evr. kontinenta, ali su konflikti među balkanskim državama i evropskim velesilama zbog podjele stečenih područja, odn. sfera interesa, otvorili pitanje ratnog obračuna među zemljama - pobjednicama, posebno Srbije i Bugarske zbog podjele pretežnog dijela Makedonije. Bregalnička bitka (30. VI. 1913 - 8. VII. 1913) finale je toga obračuna u kojem je sa srp. strane sudjelovalo 98 1/2 bataljona, 29 eskadrona i 44 baterije ili oko 110 000 vojnika, a s bug. 111 bataljona i 57 baterija ili 130 000 vojnika. Bitka se vodila na fronti od 75 kilometara i u njoj je sa srp. strane poginulo i ranjeno 16 200, a s bug. 25 000 vojnika, s tim što je i kolera, koju je prenijela bug. vojska iz Trakije, prouzročila velike gubitke. Srp. pobjeda u tom obračunu odlučila je o sudbini spornog dijela Makedonije.

U brojnim Krležinim interpretacijama, od njegovih mladih do njegovih poznih dana, bregalnička je bitka za njegovu generaciju sudbonosni slom južnoslavenskih narodnih ideala: »U dimu i požaru bregalničke bitke (jula 1913) mi smo naučili da je cinički makijavelizam malih balkanskih dinastija stvarnost, a partitura Lisinskoga, ilirske fantazmagorije, đakovačka idila ili nostalgija za Prizrenom - da su pusta retorika ... Našli smo se pred lenjinskim ,čudestveno odvratnim‘ slomom evropske civilizacije, na imperijalističkome magnetskom polju ratova i pokolja koji odonda traju četrdeset godina sve do dana današnjega«. K., koji je o brojnim važnim pitanjima svoga doba nerijetko iznosio i različita mišljenja, od 1916. do 1962. postojan je u sudu o bregalničkoj bitki kao o »tragičnom južnoslovjenskom pokolju«, u kojemu je prvi put iskustveno provjerio »što zapravo znači polukolonijalna sudbina malenih i bijednih seljačkih naroda«. Vrhunac je njegove rezignacije na temu bregalničke bitke upravo u Zastavama, s implikacijama univerzalnog domašaja: »Bregalnica samo je posljedica proklete državotvorne logike, jer kad se bilo kakva plemenita misao pretvori u državnu politiku, ona se ostvaruje topovima i bajonetima«.

BIBL. M. K.: O parlamentarizmu i o demokraciji kod nas, Republika, 1953, 6; Zastave I-V, SDMKO, Sarajevo 1976; Davni dani, I-II, SDMKO, Sarajevo 1981.