CVIJIĆ, Juraj (Đuro)

CVIJIĆ, Juraj (Đuro), publicist, komunistički političar (Zagreb, 25. X. 1896 - SSSR, ? 1937). Kao gimnazijalac, pripadnik intelektualnog jezgra mlade hrvatske socijaldemokratske ljevice, sudjeluje u pripremi atentata na bana Cuvaja. Razdoblje 1912-17. proboravio je u tamnici i na fronti, ali povremeno je radio i u redakcijama zagrebačkih listova. Jedan je od prvaka hrvatskoga komunističkog pokreta od njegova početka 1919, među inicijatorima je kongresa »ujedinjenja ljevice« u Beogradu, jedan od pokretača Borbe (1922). Izložen čestim unutarstranačkim osporavanjima i policijskim progonima. U emigraciji objavljuje revolucionarni Hrvatski put (1933-34) zbog čega je poslan u Moskvu, gdje je unatoč važnim partijskim funkcijama isključen iz komunističkog pokreta a potom i likvidiran.

Krleža i Cvijić bili su prijatelji iz djetinjstva. U Davnim danima Cvijič je portretiran kao Krležin intimus na »kolačima kod tete Pepe«, mirogojskim šetnjama i u redakciji Obzora. Do njihove prisne suradnje dolazi 1918. kad Cvijić uređuje Slobodu u kojoj K. intenzivno surađuje. Od 1919. obojica zauzimaju ugledna mjesta u komunističkom pokretu: Cvijić je partijski rukovodilac, a K. kao ugledan književnik - moralna savjest i najoštrija kritička misao. Utoliko su im i doprinosi bili različiti, ali su im bile zajedničke osnovne teze, prije svega o nacionalnom pitanju. Kada je Cvijiću za vrijeme Aleksandrove diktature zaprijetila smrtna opasnost, K. je iskoristio prisnost s D. Vasićem da ga preko krugova beogradske visoke politike izbavi, o čemu je sročio pismenu izjavu za partijski vrh u Beču. U to su se vrijeme posljednji put sreli, jer je oslobađanje podrazumijevalo i Cvijićevo progonstvo. Njegov nestanak u staljinskim čistkama kao još jedan »sibirski grob« Krležu je potresao, učvršćujući ga u opravdanosti pozicije što ju je u sukobu na ljevici branio suprotstavljajući se staljinističkom duhu i metodama.

BIBL. M. K.: Davni dani. Zapisi 1914-1921, SDMKZ, sv. 11-12, Zagreb 1956; Djetinjstvo 1902-1903 i drugi zapisi, sv. 27, Zagreb 1972; Dnevnik, SDMKO, Sarajevo 1977, str. 104.

LIT.: I. Očak, Braća Cvijići, Zagreb 1982.