DOROTIĆ, Andrija

traži dalje ...

DOROTIĆ, Andrija, franjevac, filozofski pisac i političar (Sumartin na Braču, 25. X. 1761 - Sumartin na Braču, 3. IX. 1837). Profesor filozofije, matematike i prirodnih znanosti. Nakon pada Mletačke Republike 1797. izdao u Splitu proglas kojim je pozvao narod Dalmacije da se sjedini s Hrvatskom, a 1810. osudila ga je francuska vlast na smrt jer je pozvao i na ustanak. Pisac više teoloških i filozofskih rasprava.

Po proturječnostima svoje intelektualne i političke sudbine, Dorotić upravo pripada Krležinu panoptikumu tragičnih hrvatskih likova, uhvaćenih između vlastitih težnji i daleko nadmoćnijih sila, te ga K. tako i skicira u eseju Iz hrvatske kulturne historije (Eseji III, sv. 20, Zagreb 1963, str. 351-352). Rodoljub koji protiv mletačke i francuske vlasti želi Dalmaciju ujediniti s Hrvatskom, istodobno je, kao vjerski i socijalni tradicionalist, protivnik ideja francuske revolucije, a te ga silnice nužno potiskuju u gravitacijsko polje austrijske politike. Obrazovani franjevac postaje tako paradoksalnim visokim austrijskim policijskim činovnikom u Zagrebu, baveći se mišlju o tiskanju hrvatskih novina suprotnih »jakobinskom« smjeru zadarskog Kraglskog Dalmatina, u praksi tragično služeći onoj dvorskoj politici Beča, koja je isto tako težila odvojiti Dalmaciju od ostale Hrvatske. U knj. E. Čengića S Krležom iz dana u dan (III, Zagreb 1985, str. 303) K. dodaje da je »Andrija Dorotić velika historijska ličnost za razvoj hrvatske nacionalne svijesti«.

Ni. Pk.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993. – 1999.

Citiranje:

DOROTIĆ, Andrija. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.5.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/dorotic-andrija>.