DURMAN, Milan

traži dalje ...

DURMAN, Milan, publicist (Jamnica kraj Dvora na Uni, 18. X. 1902 - Ilidža, 13. IV. 1941). Pravni fakultet s doktoratom završio 1926. u Zagrebu, gdje je kao student bio povezan s komunističkim pokretom, na liniji kojega će se opet, nakon što se sredinom 20-ih bio priklonio građanskoj opoziciji, naći 30-ih godina. Tada, naime, preuzima časopis Književnik oko kojega se okupila skupina tzv. socijalne literature.

Čini se da je Krleža kontaktirao s Durmanom i prije svog razlaza s redakcijom Književnika, ali se posebice s njim »kao glavnim urednikom« početkom 1930, kako to tvrdi S. Lasić (Krleža. Kronologija života i rada, Zagreb 1982, str. 212), nije mogao sukobiti jer Durman tada to još nije bio. Štoviše, Durman je 1931. u tekstu Metode »Hrvatske straže« (Književnik, 11) uzeo Krležu u zaštitu od uvredljivog podmetanja. Kada se, međutim, 1934. noticom Denuncijanti na djelu (Književnik, 1) u sukobu oko Matice implicite opet stavio na Krležinu stranu, te zbog tona članka bio od Straže čak utužen, K. se od te solidarnosti ogradio (Uz osudu Milana Durmana, Danas, knj. II, br. 4), spočitavajući mu što se nije javio u pravo vrijeme i na pravi način. Rasprava na ljevici već je uzela maha, pa K. ne kani Durmanu oprostiti osporavanja kojima je u Književniku, u kako kaže delikatnom trenutku kada je zbog napada desnice tijekom 1933. trebao potporu, bio izložen kao »pesimist«. Uzgred mu odriče književne sposobnosti, pa i onu da vodi književni časopis. U toku 1934. o rastućim je nesporazumima J. Broz kao predstavnik KPJ razgovarao i s Durmanom i s Krležom, kao reprezentantima suprotstavljenih skupina, zapravo urednicima časopisa. Kakva je i kolika bila Durmanova osobna uloga u tzv. sukobu na ljevici može se tek naslućivati.

Vl. Bo.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993. – 1999.

Citiranje:

DURMAN, Milan. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 21.11.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/durman-milan>.