ENGELSFELD, Mladen

traži dalje ...

ENGELSFELD, Mladen, književni povjesničar i teoretičar (Veleševec, 15. II. 1935). Studirao na sveučilištima u Zagrebu, Oxfordu i Birminghamu (Stratford na Avonu). Redoviti profesor pri Katedri za englesku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U središtu njegova znanstvenog zanimanja nalaze se engleska renesansa (posebice Shakespeare), teorijski i praktični problemi prevođenja Shakespeareovih drama na hrvatski jezik i Krležina pripovjedna proza.

Engelsfeldov pristup Krležinu pripovijedanju obuhvaća analizu i tumačenje dvaju problema. Prvi je stil Krležine novelistike, osobito one s ratnom tematikom (Miroslav Krleža: Baraka Pet Be. Primjedbe uz stil, Umjetnost riječi, 1958, 1; Još o stilu Miroslava Krleže, Umjetnost riječi 1962, 1-2), a drugi je pokušaj cjelovitije analize Povratka Filipa Latinovicza (Interpretacija Krležina romana »Povratak Filipa Latinovicza«, Zagreb 1975). Središnje mjesto u Engelsfeldovu proučavanju Krležine novelistike pripada slobodnomu neupravnom stilu (govoru), načinu pripovijedanja u kojem autor zajedno sa svojim likovima proživljava događaje. Uporaba slobodnoga neupravnog stila i njegovo miješanje s drugim pripovjednim tehnikama omogućuje Krleži istodobno poniranje u dubinu doživljavanja likova i izricanje autorskoga stava. Autorski je stav ponajčešće izgrađen ironijom koja se stilski ostvaruje jezičnim paradoksom. Krležin izraz nije posljedica primjene znanja iz zapadnoeuropskih književnosti, već spontani učinak vlastita stvaralačkog napora.

Engelsfeldova je interpretacija Povratka Filipa Latinovicza na tragu arhetipske kritike i tematske analize. Pitanje o smislu i svrsi života glavna je tema romana i pripada naslovnom liku. Filipov je proces individuacije utemeljen u njegovu antitetičnom načinu gledanja na svijet i oblikovan kao traženje podloge. Ona se u romanu javlja u dva općenita značenja: kao podloga čovjekova života u njegovu biološkom, duhovnom i društvenom smislu s moralnim vrijednostima i vjerovanjima koja životu podaju značenje, te kao hrvatska društvena i politička podloga i hrvatski čovjek, determiniran silama biologije, povijesti, zemljopisa i politike. Filip je zapravo jedini lik romana, a ostali postoje tek kao dio njegova bića, njegove tjelesne i društvene podloge. Tako je, primjerice, Bobočka arhetipska anima slika, a Kyriales arhetip vraga, Filipova sjena i unutarnji luciferski glas njegove savjesti.

De. D.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993. – 1999.

Citiranje:

ENGELSFELD, Mladen. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 13.7.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/engelsfeld-mladen>.