Govor na skupu za mir u Zagrebu

»GOVOR NA SKUPU ZA MIR U ZAGREBU«, govor što ga je Krleža, kao potpredsjednik JAZU, održao 26. X. 1951; objavljen u Vjesniku (28. X. 1951) pod naslovom Socijalizam znači miran život, a ne raspirivanje požara po čitavom svijetu. Skup za mir i međunarodnu suradnju održavao se, na poticaj jugoslavenske vlade, 23-27. X. 1951. u Zagrebu, u dvorani hrvatskoga Sabora. Oko polaznih načela skupa (protivljenje agresiji i aktima nasilja, smanjenje naoružanja, primjena principa Povelje UN, pomoć nerazvijenim zemljama, kulturna suradnja i poštovanje kulture svakog naroda), okupilo se oko 160 predstavnika raznih naroda. Na skupu je donesena Rezolucija o načelima borbe za mir. Održavao se u okolnostima pritiska sovj. bloka na Jugoslaviju i potrebe jače međunarodne afirmacije nove države, posebno u UN.

K. je govorio o oslobođenju jugoslavenskih naroda od tridesetogodišnjeg političkog nasilja pod rojalističkim terorom te o stradanjima zemlje u obrani antifašističkih humanističkih načela. Izgradnjom socijalizma kao društva slobodnih ljudi i demokracije, koja je »zagarantovano pravo čovjeka da kaže ne onda kada misli da ima pravo da kaže da ne misli da je tako kako po njegovom uvjerenju nije«, Jugoslavija, kaže K, odbacuje optužbe kominformističkih zemalja kako je to država fašističke diktature. Govor je antimilitaristički i antistaljinistički intoniran, a vizija socijalizma projicira se idealistički: »Boriti se protiv zaostalosti i predrasuda i političke gluposti može se samo socijalizmom. Socijalizam znači miran život pod toplim krovovima, a ne raspirivanje požara po čitavom svijetu. Socijalizam znači bolnice za bolesnike, a ne stvaranje masovne gladi i bolesti. Socijalizam znači kult dobrih knjiga i lijepih umjetnosti, a ne bušenje lobanja i morala. Socijalizam znači ljudski moral među narodima i državama, a ne kult laži, smrti i političkog umorstva.«

J. S. R.