Govor u Stubici 1951

»GOVOR U STUBICI 1951«, govor u povodu proslave seljačke bune; objavljen je prema stenogramskom zapisu pod sljedećim naslovima: U Stubičkim toplicama održana je proslava 378-godišnjice seljačke bune. Govor Miroslava Krleže (Vjesnik, 19. II. 1951, drugo izd.) i Proslava 378-godišnjice seljačke bune. Nema takve snage koja bi nas mogla da zbriše s ove zemlje, koju je pjesnik nazvao Lijepom našom (Vjesnik, 20. II. 1951, prvo izd.). Tekst govora identičan je u oba izdanja. U knjizi Historijske teme (Sarajevo 1985), govor je naveden pod naslovom Značenje Gupčeve bune (Govor u Stubici 1951. godine). U tom su tekstu provedene neke stilske izmjene, no on se sadržajem ne razlikuje bitno od teksta u Vjesniku.

K. u govoru daje panoramski prikaz povijesne pozadine seljačke bune. Smatra je jednim od najmarkantnijih događaja iz naše kulturne i političke povijesti te prvom socijalnom revolucijom u nas. Govori o turskim ratovima u XVI. st., politici Vatikana, luteranskom pokretu i njegovim dimenzijama u nas. Veću pozornost posvećuje značenju bogumilske Bosne što se jedina (više od 300 godina) odupirala prevlasti latinske i grčke crkve. Iznosi zatim političke poglede bana i pjesnika N. Zrinskoga Čakovečkoga kako ih je ovaj izložio u razgovoru s holandskim putopiscem H. Tollom: drži to razmatranje proročanskim. Ideju seljačke bune, koja je bila »pučka, kmetska negacija sveukupne feudalne politike onoga vremena«, smatra preuranjenom, a političke i ekonomske okolnosti u doba njezina nastanka tragičnima. Govor završava podsjećanjem na aktualne prilike (razdoblje nakon Rezolucije Informbiroa). I u ovom je govoru, kao i u drugima izrečenima iste godine, izraženo uvjerenje u ispravnost Titove politike.

J. S. R.