HALER, Albert

HALER, Albert, estetičar, kritičar, povjesničar i teoretičar književnosti (Vrgorac, 3. VIII. 1883 - Kamnica kraj Maribora, 18. V. 1945). Diplomirao klasičnu filologiju u Beču, od 1909. gimnazijski profesor. Doktorirao u Zagrebu 1927. tezom Gundulićev Osman s estetskog gledišta. Potkraj života kraće vrijeme predavao estetiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Glavno mu je esejističko djelo Doživljaj ljepote (1943). Kao kritičar i teoretičar bio je najdosljedniji prikazivač i zastupnik croceanske estetike u Hrvatskoj. S tih je polazišta primjenjivao vrlo stroge kriterije na djela hrvatske književnosti. Negativno je ocijenio Kranjčevićeva i Preradovićeva djela. Polemizirao je s A. Barcem, V. Nazorom i dr. Kao protivnik tzv. »socijalnog mjerila« i marksizma, u članku Depoetizacija suvremenog života (Hrvatski dnevnik, 4. VI. 1939), zamjera Krleži vulgarni materijalizam i »vulgarnost izraza«. Polazeći od teze da bit umjetnosti čini duhovni akt koji je po strukturi fantazijsko-emocionalne prirode, Haler predbacuje Krleži vitalističko biologističke komponente materijalizacije duhovnoga, koje su razlog (i uzrok) obezvređenju odn. depoetizaciji svega života i umjetnosti, animalizaciji modernog svijeta uopće. Konflikt na estetskom planu ima ideološku pozadinu (spiritualizam-marksizam) o kojoj govori Krleža (Svrha Pečata i o njojzi besjeda, Pečat, 1939, 1-2). Političko-estetske dezorijentacije koje otud proizlaze za Krležu su »izvan svake sumnje negativne pojave /koje/ ne bi bile važne same po sebi kad ih razni Haleri, Marakovići i Ilije Jakovljevići ne bi ustrajno knjižili na račun lijeve knjige. Lako je toj gospodi da halerče i marakuju (...) kad prešućuju čitave tovare ideoloških brvana u svojim pogledima«. Inače, K. i Haler ne polemiziraju izravno, ali K. u Antibarbarusu (Pečat, 1939, 8-9) reagira na Halerov članak spominjući ga poimence.

Z. Pc.