HANŽEKOVIĆ, Mato

HANŽEKOVIĆ, Mato, književnik, publicist i pravnik (Požega, 31. VIII. 1884 - Zagreb, 12. VIII. 1955). Studij prava završio na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao. Djelovao kao sudac i odvjetnik. Pokrenuo je časopise Hrvatski đak (1907) i Hrvatska istina (1936-37). Pisao je romane (Gospodin čovjek, 1932; Bijeli grijesi 1938; Na prelomu, 1939), novele, studiju o A. Starčeviću (1936) i dr. Posebno je aktivan bio kao literarni i kazališni kritičar.

U Hanžekovićevu publicističkom i kritičarskom opusu istaknuto mjesto zauzima Krležino djelo. Iako je bio blizak Krležin znanac, kritički se odnosio prema njegovim političkim i idejnim stavovima što se očituje i u međusobnoj korespondenciji. Krležina literarna ostvarenja ocjenjivao je pozitivno. Prvi je objavio kritiku drame U agoniji; prije praizvedbe označio ju je kao »novu fazu naše dramske književnosti, fazu moderne psihološke drame«. Za Kraljevsku ugarsku domobransku novelu, »najekspresivniju prozu ikad napisanu o kasarni i drilu«, načinio je neobičan prijedlog da je Liga naroda (prethodnica UN) prevede na sve jezike svojih članica jer je to »najbolja slika prošlih vremena koja ne smiju da se vrate«. Hanžeković se ubraja u kritičare koji su se između dvaju svjetskih ratova sustavno bavili Krležinom literaturom. U svojoj klasifikaciji S. Lasić ga razvrstava idejno i strukturno-tipološki u »hrvatski centar« između desnoga nacionalističko-klerikalnog bloka kritičara i lijevoga realističko-socijalističkog centra.

BIBL. M. H.: Knjiga o novom Jeruzalimu. Povodom Krležine knjige: Izlet u Rusiju, Hrvat, 12-19. VIII. 1926; Kad se klade cijepaju... Prijatelju Krleži u spomenar, ibid., 12. III. 1927; Nova drama M. Krleže, Hrvatski list, 4. III. 1928; Klasičan prilog povijesti naše književne civilizacije. Krležin obračun s njima, Danica, 31. I. 1932; Krawall-literatura i krawall-žurnalistika. Krleža-Hanžeković-Matošić i - Maixner, ibid., 23. IX. 1932; Miroslav Krleža. Fragmentarni presjek jake književne ličnosti, ibid., 19. II, 5. III, 12. III, 19. III, 26. III, 9. IV. i 16. IV. 1933; Hrvatska narodna umjetnost. Hegedušićevi »Podravski motivi«. 34 crteža s Predgovorom Miroslava Krleže, ibid., 7. V. 1933; Simfonije M. Krleže, ibid., 20. VIII. 1933; Krležin Petrica Kerempuh, Hrvatska istina, 1936, 7.

LIT.: B. Donat, M. Hanžeković, PSHK, knj. 80, Zagreb 1968; S. Lasić, Krleža. Kronologija života i rada, Zagreb 1982; isti, Mladi Krleža i njegovi kritičari (1914-1924), Zagreb 1987; isti, Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži, I, Zagreb 1989.

Đ. Zć.