HEGEL, Georg Wilhelm Friedrich

HEGEL, Georg Wilhelm Friedrich, njemački filozof (Stuttgart, 27. VIII. 1770 - Berlin, 14. XI. 1831). Njegovo je djelo vrhunac i zaključak cijele ranije evropske filozofije. Po njemu sve se zbiva u tročlanome dijalektičkom razvoju. Svjetska je povijest napredovanje Svjetskog duha i svijesti slobode, a vlastiti grandiozni filozofijski sustav, kojim je obuhvatio ukupno ljudsko znanje, Hegel shvaća kao samopostojanje Apsoluta.

Krleža o Hegelu piše polemički, povremeno i ironično. U tekstu Magistra vitae (dio dnevnika iz 1940, prvi put objavljen u Forumu, 1967, 3-4) osvrće se na svoje ranije schopenhauerovsko viđenje Hegela, gdje mu je to bio »barokni mixtum compositum davno već mrtvih pojmova, i ona meljava praznih riječi«. U drugim zapisima iz iste godine očituje se međutim zanimanje za neke osnovne Hegelove pojmove (subjekt, ideja, mišljenje) kao posljedica njegove tadašnje filozofijske lektire. Tako je i s dnevnikom iz 1942, gdje iznosi nekoliko duhovitih misli o Hegelovu Svjetskom duhu, a u dnevničkom zapisu O Bogu iz iste godine (Literatura, 1957, 1) konstatira da osnovnim Hegelovim konstrukcijama (»hegelovske fantazme« te, s ironijom »Apsolutno Božanstvo Svemirskoga Duha«) nisu uspjeli nauditi Schopenhauer, Feuerbach i Nietzsche.

BIBL. M. K.: Davni dani. Zapisi 1914-1921. Godina 1918, SDMKZ, sv. 11-12, Zagreb 1956; O društvenom nagonu, Eseji IV, SDMKZ, sv. 21, Zagreb 1963; O bogu, ibid.; Magistra vitae, Djetinjstvo 1902-03 i drugi zapisi, SDMKZ, sv. 27, Zagreb 1972; Varijacije na temu o subjektu, ibid.

A. Žč.