HRVATSKA NJIVA

HRVATSKA NJIVA, časopis za opća društvena pitanja, izlazio u Zagrebu 1917-26 (do 1922. kao tjednik a potom kao mjesečnik). Pokrenuo ga je i s uredničkim odborom uređivao J. Demetrović. God. 1919. časopis mijenja naziv u Jugoslavenska njiva; 1920. osnovana je i redakcija u Beogradu (urednik K. Kumanudi), list mijenja naziv u Jugoslavenska obnova-njiva i tiska se latinicom i ćirilicom. Zagrebačkoj redakciji urednik je D. Prohaska a potom B. Truhelka. Od 1921. ponovno je Jugoslavenska njiva, tiska se samo latinicom, uređuje ga Truhelka, a od 1922. ponovno Demetrović.

Časopis je ponajprije imao politički i socijalno-ekonomski značaj; nastavlja u politici tradiciju naprednjaka i Hrvatsko-srpske koalicije a u književnosti tradiciju realističke generacije s početka XX. st. Najistaknutiji kritičar i književni urednik lista bio je D. Prohaska a suradnici su bili poznati beletristi, kritičari i filolozi (J. Leskovar, A. Milčinović, B. Livadić, N. Bartulović, J. Benešić, P. Skok, S. Ivšić i dr.). Krleža je u časopisu surađivao 1917-19. God. 1917 (br. 39) cenzura je zabranila jedan njegov tekst, tako da je u časopisu ostala bjelina s oznakom Miroslav Krleža: Zaplijenjeno, a uredništvo (br. 40) je objasnilo da je »cenzura zaplijenila zbog načina obradbe oveći sastavak uglednoga jednoga književnika o bijedi koja vlada u nekim jugoslavenskim pokrajinama«. Riječ je o članku koji je u knjizi Moj obračun s njima (Zagreb 1932) objavljen pod naslovom Narod koji gladuje. God. 1918. K. je (u rubrici Listak) objavio tri lirske crtice: Vita nuova (br. 8), Balada (br. 12) i Žene na kiši (br. 16-17). God. 1919 (br. 11) u časopisu je objavljen Krležin članak Ispravak (nastavak polemike s D. Prohaskom, u vezi s njegovim člankom Među časopisima). Kao stalan kritičar lista D. Prohaska je više puta pisao o Krleži; 1919. između njih započinje polemika na koju je K. odgovarao uglavnom u Plamenu. U Jugoslavenskoj njivi s Krležom je 1919. polemizirao i J. Bach.

R.