KADIĆ, Ante

traži dalje ...

KADIĆ, Ante, književni povjesničar i esejist (Jesenice, Donja Poljica, 18. I. 1910). Pohađao sjemenište u Splitu, studirao i doktorirao (1938) na bogosloviji u Rimu, te kao stipendist studirao bibliku u Palestini. Živio u Ženevi 1941-48, gdje je diplomirao poredbenu književnost te specijalizirao političke znanosti na Institutu UN 1947. God 1949-52. radio je za UN, a u SAD je doselio 1952. Predavao je južnoslavenske književnosti na sveučilištima Berkeley (1953-60) i Indiana (Bloomington) od 1960. do umirovljenja 1980. Objavljivao u časopisima: Slavic Review, Slavonic Review (London), Hrvatska revija, Kolo, Journal of Croatian Studies, East European Quarterly, Studia Croatica, i dr. Bavio se širokim krugom tema iz gotovo svih razdoblja hrvatske i drugih slavenskih književnosti. Djela: Croatian Reader with Vocabulary, 1960 (II izd); Contenporary Croatian Literature, 1960; Contemporary Serbian Literature, 1964; From Croatian Renaissance to Yugoslav Socialism, 1969; Iseljena Hrvatska, 1979; Domovinska riječ, I, II, 1978, 1986; The Tradition of Freedom in Croatian Literature, 1983; Essays i South Slavic Literatures, 1989.

Krleža je gotovo stalna Kadićeva tema. Posvetio mu je više eseja, smatrajući ga, uz Matoša, najutjecajnijim hrv. književnikom XX. st. Često ga spominje i u radovima o drugim piscima. Razmatra Krležin slojevit odnos spram religije, nalazeći u oblikovanju njegovih ranih likova (Michelangelo Buonarroti, Kristofor Kolumbo, Legenda) snažan utjecaj Biblije i Nitzscheova Zaratustre. Iznosi tako tezu da je Lenjin kod Krleže fantazija, mit a ne povijesna osoba (Krleža's Tormented Visionaries, The Slavonic and East European Review, 1967, 104). Ističe važnost antimilitarizma Hrvatskog boga Marsa te zaključuje da je u tome Krleža prethodio mnogim evropskim piscima (Krležin roman Na rubu pameti i njegov osakaćeni torzo na engleskom, Hrvatska revija, 1979, 3). Smatra da je Krleža bio i ostao par excellance hrvatski pisac, a Balade su mu »najhrvatskije djelo«, iako mu je »Hrvatska uvijek pred očima od Hrvatskog boga Marsa do Zastava« (Matoš i Krleža o Starčeviću, Hrvatska revija, 1973, 4). Uz to je istraživao i Krležin odnos spram povijesnih osoba (Od povijesti do legende: Krleža o Križaniću, Hrvatska revija, 1983, 4). Polemizirao je s Krležinim političkim stavovima zamjerajući mu poslijeratni konformizam i odnos prema Titu (Moji noćni razgovori sa sjenom Miroslava Krleže, Hrvatska revija, 1982, 1). Za američku enciklopediju Columbia Dictionary of Modern European Literature (II. izd. 1980) napisao je prikaz Krležina života i djela, te prikaze 15 drugih hrvatskih pisaca. Svojim obimnim djelom, Kadić se potvrdio kao jedan od najzaslužnijih predstavnika hrvatske dijaspore na području engleskoga jezika.

LIT.: E. Čengić, S Krležom iz dana u dan, II, Zagreb 1985; isti, S Krležom iz dana u dan. Post mortem II, Sarajevo-Zagreb 1990; V. Grubišić, Hrvatska književnost u egzilu, Barcelona 1991.

J. S. R.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993. – 1999.

Citiranje:

KADIĆ, Ante. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 17.6.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/kadic-ante>.