KARPATSKÝ, Dušan

traži dalje ...

KARPATSKÝ, Dušan, češki slavist i prevoditelj (Trebišov, Slovačka, 28. II. 1935). Diplomirao 1958. češki i jugoslavistiku na Karlovu sveučilištu u Pragu. Uređivao književne časopise Plamen i Sešity. Lektor češkoga jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1966-67. i 1969-70). God. 1971-89. slobodni umjetnik (uz zabranu objavljivanja 1972-81). Honorarni lektor hrvatskoga jezika na Jezičnoj školi u Pragu (1978-89). Od 1990. urednik tjednika Literární noviny.

Preveo je, izabrao te uredio više djela hrvatskih i drugih pisaca s područja tadašnje Jugoslavije. Sa I. Wenigovom sastavio je antologiju hrvatske drame, u kojoj je objavio prijevod Areteja (5 charvátských her, Prag 1966), te antologiju jugoslavenskih pjesnika XX. stoljeća (Snímky krajiny poezie, Prag 1966). Urednik je i koautor Rječnika pisaca Jugoslavije (Slovník spisovatelů Jugoslávie, Prag 1979) i Rječnika dramskih pisaca Jugoslavije (Slovnik dramatiků - Jugoslávští autoři, Prag 1984) u kojima je autor članaka o Krleži. Uz opću slavističku bibliografiju Karpatskoga, posebno mjesto zauzima korpus prijevoda te rad na izdanjima Krležinih djela. God. 1959. počinje objavljivati predgovore i pogovore Krležinim djelima: Návrat Filipa Latinovicze, 1959; Dáblův ostrov; 1959; Páni Glembayové, 1963; Balady Petrici Kerempuha, 1963. Prvi veći prijevod, Na rubu pameti (Na pokraji rozumu), objavio je u Pragu 1964. Pokretač je (1965) i urednik Izabranih djela M. Krleže (Spisy Miroslava Krleži) predviđenih u 9 knjiga u izdanju praškog »Odeona« (do 1993. izišlo 6 knjiga). U toj ediciji objavio je većinu prijevoda Krležinih djela, te napisao uredničke napomene za I, II, III. i VI. sv. Objavio je prijevode: Bitka kod Bistrice Lesne (Bitva u Bystrzyce Leśné); Tri domobrana (Tři zemĕbranci); Hrvatska rapsodija (Charvátská rapsodie); Veliki meštar sviju hulja (Velmistr všech darebáků); In extremis, U agoniji (V agónii); Hiljadu i jedna smrt (Tisíc a jedna smrt); Povratak Filipa Latinovicza (Návrat Filipa Latinovicze); Legenda; Michelangelo Buonarroti; Kristofor Kolumbo (Kryštof Kolumbus); Kraljevo (Na Štĕpána krále); Adam i Eva (Adam a Eva); Aretej ili Legenda o svetoj Ancilli rajskoj ptici (Aretaios aneb Legenda o svaté Ancille, rajském ptáku); Pogovor za dvije drame o Areteju i o Jurju Križaniću (Doslov ke dvĕmá hram: Aretoiovi a Juraji Križanićovi). Krleža je osobno poznavao i visoko cijenio rad Karpatskoga što se očituje i u pismima koja mu je poslao (Pisma, Sarajevo 1988). U razgovoru s Čengićem spominje zanimanje Karpatskoga za sređivanje njegove korespondencije (E. Čengić, S Krležom iz dana u dan, IV, Zagreb 1985). God. 1987. Karpatský je dao intervju listu Danas (M. Galiću), što je objavljen pod naslovom Krleža je superioran.

J. S. R.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993. – 1999.

Citiranje:

KARPATSKÝ, Dušan. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 20.7.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/karpatsky-dusan>.