KEROŠEVIĆ, Jure

traži dalje ...

KEROŠEVIĆ, Jure, rudar iz Husina u Bosni (Husino, 4. IV. 1900 - Tuzla, 8. V. 1986); jedan od sudionika pobune rudara u Lipnici krajem prosinca 1920. U tzv. slučaj Kerošević živo se uključuje i Krleža, držeći ga indikativnim za socijalno stanje radništva u zemlji. Kako sam bilježi, uzroci pobune bili su teška bijeda rudara, njihovo sustavno izrabljivanje, zatiranje njihovih obitelji nasiljem žandara i mjesnih vlasti. To je bio i izravan povod Keroševićeva sudjelovanja u pobuni, u kojoj su bili ubijeni jedan žandar i dva rudara, a petorica rudara umrla su poslije u bolnici. Za Krležu, taj čovjek je samo »branio minimum svoje egzistencije«. Zbog sudjelovanja u ubojstvu žandara Kerošević je bio osuđen na smrt vješanjem. Nakon što mu je pročitana osuda, izvadio je nož i teško se ozlijedio. U teškom stanju otpremljen je u bolnicu, našto je otpočela javna akcija za njegov spas. Glavni »trubač« kako se sam nazvao, bio je u tome Krleža. Napisao je članak Borba principa (Nova Evropa, 1922, knj. VI, br. 10) i održao javno predavanje o cijelom slučaju, braneći Keroševića kao jednoga iz falange »u borbi velikih principa«. Zbog te Krležine akcije, koja je pobudila pozornost i međunarodne javnosti, kralj Aleksandar je kaznu vješanjem odmijenio dvadesetgodišnjom robijom. Kerošević iz zatvora izlazi 1937, radi u rudniku Kreka, a 1943. odlazi u partizane. Nakon rata javio se Krleži pismom, zahvaljujući mu na zauzimanju oko njegova slučaja.

LIT.: I. Očak, Krleža - Partija, Zagreb 1982; E. Čengić, S Krležom iz dana u dan, III, Zagreb 1986.

I. Ok.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993. – 1999.

Citiranje:

KEROŠEVIĆ, Jure. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 20.7.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/kerosevic-jure>.