Klanfar na Varadijevu

»KLANFAR NA VARADIJEVU«, proza iz ciklusa o Glembajevima, prvi put objavljena u Književniku (1930, 1) a zatim u knjizi Novele (Zagreb 1937), te u konačnoj verziji ciklusa u knjizi Glembajevi I (Zagreb 1945). U »maglen i žalostan« suton, Klanfar vozi auto seoskom cestom prema svome posjedu Varadijevu. On je bogat veleindustrijalac, koji sve promatra s gledišta privrednog iskorištavanja, protivnik je stranog kapitala, »stopostotan i osvjedočen antisemit«, a na organiziranje štrajkova gleda kao na besavjesni terorizam. Međutim, u tom času, kad se »depresija (...) osjećala u svim stvarima i pojavama«, njega zaokuplja Melita »sa svojim lažima i komplikacijama«, s kojom stoji pred rastavom braka. Neodlučan je što bi trebao učiniti, razmišlja o prodaji imanja.

Približavajući se tome posjedu, nekad grofovskome, sjeća se afere učiteljice Ljubice i švedskog vrtlara Larsena, zbog kojega ju je ubio njezin ljubavnik, župnik Kramer. Na Varadijevu gradu, koji je sad njegovo vlasništvo, Klanfar ugošćava, pijančuje, prostači i svađa se, ali večeras mu je pusto i dosadno. Kao ciglarovu sinu ne iskazuju mu počast lugari i bivši lakaji, makar su, dok je gospodar bio Varadi, »grabežljive pandže tog grofovskog viteza odirale (...) meso s kmetskih leđa«. Grofovi su na kostanjevečkoj željezničkoj postaji izgradili vlastitu čekaonicu, na koju Klanfar sada nema prava. Mladi grof utopio se na malajskom arhipelagu loveći morske pse, stara grofica lutala je po dvorcu kao luđakinja, njezina kći je neurastenijom svoje probave tiranizirala tri kuhara i tri kuharice, a pričalo se i o njezinoj krivnji spram nekih osoba ustrijeljenih na imanju. Nasuprot tomu Klanfar je tužen sudu što je ošamario lugara koji je pucao u njega. Samo zbog luksuznih prohtjeva Melite, s njezinim ljubavnicima i ocem dr. B. Szlouganom, kupio je »antipatično i prokleto« Varadijevo, a zbog njih je zapustio i svoju sirotu staru majku. Sada je ipak tome kraj i on će prodati Varadijevo industriji »Tkanex«, a za sebe zadržati nešto dionica.

U ovoj fikcionalnoj studiji mentaliteta jednog tipa hrvatskog kapitalista, Klanfar se društveno uzdigao s obzirom na položaj što ga ima u prozi Ženidba velikog župana Klanfara, ali je i njegov odnos sa suprugom već u fazi raspada. Kao dio glembajevskog okruženja oba stupnja Klanfarove karijere podjednako su značajna, a između situacija u tim dvama tekstovima smještaju se Melitino ljubakanje i Klanfarova marginalnost u njezinu životu, što ih vidimo u Ledi.