Knjiga proze

traži dalje ...

»KNJIGA PROZE«, zbirka novela objavljena 1938. u Zagrebu (DMK BNP). Sadržava sljedeće pripovijesti: Smrt Rikarda Harlekinija, Vjetrovi nad provincijalnim gradom, Na samrti, Fara Dzong, Hrvatska rapsodija, Veliki meštar sviju hulja. Sve su novele ranije objavljivane.

Knjiga je tematski veoma koherentna. Gotovo sve pripovijetke pripadaju krugu Krležine novelistike s tematikom iz malograđanskoga i provincijskog života. Zbog toga su već bile uvrštene u zabranjenu zbirku novela Hiljadu i jedna smrt (Zagreb 1933). Jedinu iznimku čini Hrvatska rapsodija, žanrovski složenija proza, u kasnijim izdanjima uključena u novelističku cjelinu Hrvatski bog Mars.

Uvodno mjesto u knjizi zauzima Smrt Rikarda Harlekinija (1925), jedna od Krležinih novela koje pokazuju njegov odnos spram hrvatske književnosti i provincijske kulturne sredine. Motiv pjesnikove smrti iskorišten je kako bi se u prvom licu, s gorčinom i ironijom, ispripovijedalo žalosno stanje malograđanskoga književnog svijeta. Snažan osjećaj besmislenosti života u provinciji obuzima i Rafaela Kukca, glavnog lika novele Vjetrovi nad provincijalnim gradom (1924). Iz Kukčevih unutarnjih monologa izbija intenzivno gađenje prema svijetu u kojem živi, pa je njegova smrt posve logičan svršetak priče. Sličan je osjećaj nosivo obilježje glavnih likova u pripovijetkama Na samrti (1924) i Fara Dzong (1928). U prvoj je prikazana jedna od graničnih situacija u ljudskom životu i njoj pripadne promjene u odnosu između likova, dok potonja, izvorno naslovljena Hiljadu i jedna smrt, donosi egzistencijalno gađenje glavnog lika spram svijeta u kojem vlada smrt, i završava samoubojstvom kao vrhuncem takva odnosa. U svim je novelama unutarnji monolog ključni oblik iskazivanja, a njegova dominacija posebice obilježava pripovjedni diskurs novele Veliki meštar sviju hulja (1919). Tema te ekspresionističke pripovijesti je čovjekova nemoć spram sila koje polako i sigurno ovladavaju njegovim životom. Hrvatska rapsodija (1917), izvorno zamišljena kao drama, sastavljena je od dijaloških prizora i kraćih pripovjednih odlomaka koji funkcioniraju poput didaskalijskih naputaka. Riječ je o svojevrsnom pokušaju određenja hrvatske prošlosti i sadašnjosti na ekspresionistički način.

De. D.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993. – 1999.

Citiranje:

Knjiga proze. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 20.7.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/knjiga-proze>.