Knjiga studija i putopisa

traži dalje ...

»KNJIGA STUDIJA I PUTOPISA«, zbirka članaka o političkim temama i putopisa objavljena 1939. u Zagrebu (DMK BNP, kao posljednja, deseta knjiga). Obuhvaća sljedeće tekstove: O Lenjinu, Nad grobom Vladimira Ilijića Uljanova Lenjina, Domobrani Gebeš i Benčina govore o Lenjinu, O značenju ruske revolucije u okviru imperijalizma, Razgovor sa sjenom Frana Supila, Moša S. Pijade, Balkanske impresije, Pred prvom pjatiljetkom, Tri bečka pisma, Pismo iz Koprivnice, Letimo nad Panonijom. Na kraju knjige nalazi se Napomena koja sadržava bibliografske podatke o prvim objavljivanjima tekstova. Svi su članci, osim teksta predavanja Pred prvom pjatiljetkom, objavljeni 20-ih godina u časopisima (Književna republika, Hrvat, Obzor, Književnik), a neki su (O Lenjinu, Razgovor sa sjenom Frana Supila, Tri bečka pisma) uvršteni i u prvo izdanje putopisa Izlet u Rusiju (Zagreb 1926). Knjiga studija i putopisa nije se u kasnijim izdanjima Krležinih djela održala kao cjelina. Većina je tekstova obuhvaćena knjigama Deset krvavih godina i drugi politički eseji (Zagreb 1957) i Izlet u Rusiju 1925 (Zagreb 1960).

Sam naslov knjige upućuje na njezin žanrovski sastav. Tekstovi koji podnose veoma široku žanrovsku odrednicu studije mogu se uvjetno podijeliti u dva tematska kruga. Prvi bi obuhvaćao sovjetske teme (O Lenjinu, Nad grobom Vladimira Ilijića Uljanova Lenjina, Domobrani Gebeš i Benčina govore o Lenjinu, O značenju ruske revolucije u okviru imperijalizma, Pred prvom pjatiljetkom), a drugi južnoslavenske, odn. balkanske (Razgovor sa sjenom Frana Supila, Moša S. Pijade, Balkanske impresije). Putopisima (Tri bečka pisma, Pismo iz Koprivnice, Letimo nad Panonijom) pripada posljednji dio knjige.

Sama zbirka, a ujedno i kompleks sovjetskih tema, započinje studijom O Lenjinu (1926). Iako je u bilješci rečeno da je namjera teksta tek informativna, riječ je o svojevrsnom političko-propagandnom članku s analitičkim postupkom. K. pojašnjuje osnovne Lenjinove stavove i genezu lenjinizma u kontekstu europske situacije, videći u njihovu ostvarenju siguran put u humaniji svijet. Nekrolog Nad grobom Vladimira Ilijića Uljanova Lenjina (1924) obilježavaju izrazito pohvalan ton, uporaba hiperbola i pretvaranje povijesne osobe u trajan književni simbol. Lenjinu je posvećena i kratka prozna crtica Domobrani Gebeš i Benčina govore o Lenjinu (1924), žanrovski znatno različita od ostalih tekstova o sovjetskim temama. U radu O značenju ruske revolucije u okviru imperijalizma (1926), K. razmatra povijesnu situaciju imperijalističkog razdoblja kapitalizma i u tom kontekstu pokušava opovrgnuti tezu socijalne demokracije o preuranjenosti sovjetske revolucije. Najprije određuje narav imperijalizma, zatim obrađuje imperijalističke ratove i krize, opisuje britanski imperijalizam i suparništvo imperijalističkih grupa u britansko-germanskom odnosu, pokazuje kako je rezultat imperijalizma anarhija, da bi na koncu uputio na pozitivne strane ruske revolucije i predvidio rast njezina utjecaja i značenja. Sovjetskom tematskom krugu pripada i tekst Pred prvom pjatiljetkom. Jedno predavanje održano koncem godine 1927, u kojem podrobno analizira stavove opozicije Trocki-Zinovjev-Kamnjev uoči prijelaza na plansko gospodarstvo.

Život, politički slom i tragična sudbina F. Supila trajne su teme Krležine političke esejistike. Razgovor sa sjenom Frana Supila (1924) naslov je četvrtoga od bečkih pisama objavljivanih u Hrvatu. Tekst sadržava okvirni prikaz političke situacije u kojoj se Supilo pojavio, njegov kratki politički životopis i fikcionalni razgovor o suvremenim političkim prilikama s njegovim duhom u bečkome carskom Burgu. Članak Moša S. Pijade (1926) donosi Pijadin politički i intelektualni portret, a Balkanske impresije (1924) tri razmišljanja o balkanskim političkim temama. Prvo je posvećeno Beogradu, a drugo i treće zanimaju se albanskim pitanjem.

Putopisni dio knjige započinje s Tri bečka pisma (1924), koja je K. zapisao u austrijskoj prijestolnici, prvoj postaji na njegovu putu u Rusiju. U prvom je riječ o sudbini Beča, njegovu značenju u sklopu hrvatskoga kompleksa i židovskoj sastavnici gradskog života. Drugo pismo govori o carskom Burgu i prosječnome bečkom nerazumijevanju južnoslavenskih političkih tenzija, a treće o tamošnjim socijalnim prilikama. Pismo iz Koprivnice (1925) sadržava, osim dijaloga o političkim pitanjima, tužnu sliku stvarnosti podravskoga grada i ambijentalno prigodan osvrt na Galovićevu poeziju. Knjiga završava tekstom Letimo nad Panonijom (1929) u kojem je opisano zrakoplovno iskustvo. Uz nadahnute detalje iz panonske povijesti, istaknuto mjesto pripada Krležinim sjećanjima na zrakoplovna uzbuđenja i razočaranja u njegovu djetinjstvu.

De. D.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993. – 1999.

Citiranje:

Knjiga studija i putopisa. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 20.7.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/knjiga-studija-i-putopisa>.