KOŠUTIĆ, Radovan

traži dalje ...

KOŠUTIĆ, Radovan, književnik i slavist (Ruma, 20. II. 1866 - Opovo, Banat, 9. IV. 1949). Studirao na Filozofskom fakultetu u Beču, Pragu, Krakovu i Lavovu. Redoviti profesor ruskog i poljskog jezika na Filozofskom fakultetu u Beogradu (1922-36). Pisao pjesme, književne kritike; bavio se metrikom; pisao udžbenike ruskog i poljskog jezika; prevoditelj. Djela: Srpski narodi i aneksija Bosne i Hercegovine, 1908; Hristos i žena, 1933; Opalo lišće, 1941; O tonskoj metrici u novoj srpskoj poeziji, 1941.

U zapisu Uzajamna negacija (99 varijacija, Beograd 1972) Krleža ga konotira u vezi sa srpskim nacionalizmom ali i relativizira »grčko-latinskim partikularizmima na najbanalnijoj klerikalnoj bazi«. U knjizi E. Čengića S Krležom iz dana u dan, I (Zagreb 1985) navedena je marginalia Beogradsko-Karlovačka arhiepiskopija, u kojoj Krleža izdvaja motiv »lamentacije R. Košutića i drugova«, kojima su Latini, kao naciji, vjekovima prirodni neprijatelji. U osvrtu na taj članak, koji je za EJ napisao Lj. Durković-Jakšić, Krleža spominje Košutića kao negativan primjer primitivne nacionalne svijesti, što ga u EJ treba nadrasti. Kao osvjedočenje te svijesti u R. Košutića, Krleža u dodatku knjizi Deset krvavih godina i drugi politički eseji (Zagreb 1957) donosi dijelove njegove pjesme Zemlja bola (Beograd 1929).

J. S. R.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993. – 1999.

Citiranje:

KOŠUTIĆ, Radovan. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 20.7.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/kosutic-radovan>.