KRKLEC, Gustav
traži dalje ...KRKLEC, Gustav, pjesnik, kritičar, feljtonist i prevoditelj (Udbinja kraj Karlovca, 23. VI. 1899 - Zagreb, 30. X. 1977). Njegova mladenačka poezija impresionistički je lepršava, himničkih raspoloženja i panteističkih motiva u slobodnim lirskim izričajima, a kasnije je pisao akustički skladne i formalistički dotjerane pjesme tradicionalne strukture. U esejima, kritikama i feljtonima originalan je nastavljač impresionističke kritike matoševskog stila s prepoznatljivim osobnim šarmom i lakoćom u izrazu. Uz mladenačka djela, dramu Grobnica (1919) i roman Beskućnici (1921), objavio je značajnije pjesničke zbirke Lirika (1919), Srebrna cesta (1921), Nove pesme (1923), Ljubav ptica (1926), Izlet u nebo (1928), Sabrana dela, I-II (1932), San pod brezom (1940), Darovi za bezimenu (1942), Tamnica vremena (1944), Izabrane pjesme (1947), Tri poeme (1949), Lirska petoljetka (1951), Telegrafske basne (1952), Žubor života (1955), Majmun i naočale (1967), List na vjetru (1969) i dr., te knjige feljtona, putopisa i kritika: Lica i krajolici (1954), Pisma Martina Lipnjaka iz provincije (1956), Noćno iverje (1960).
U svojoj mladenačkoj kritici i Krklec se uključio među osporavatelje Krležine rane poezije. Njegova recenzija Krležine Lirike (Zagreb 1919), objavljena u Riječi SHS, 2. VII. 1919, simptomatična je već po naslovu - Lirika mozga. Krklec je težište Krležine poezije otkrivao u njezinoj misaonoj dimenziji koja, po njegovu uvjerenju, često ostaje na površini i pretvara se u parolaški verbalizam. Krležina je misaonost, smatra Krklec većim dijelom rezultat tuđih utjecaja, posebice Nietzschea. U svoj tekst uključio je i prikaz cjelokupne, ambivalentne Krležine književne pojave, pronalazeći njegovoj misli, angažmanu, protestu, pa i estetskoj manifestaciji, različite povode - društvene i literarne. Istaknuo je na kraju da je to prva Krležina zbirka koju je dočitao do kraja, a sugerirajući autoru »da se smiri u iskrenosti modrih voda svoje duše«, pokazao je kako nije u stanju »dočitati Krležine simfonije i prihvatiti njegovu tešku i opsežnu metaforiku« (S. Lasić). Nije u tome kritičkom sudu teško otkriti utjecaj A. B. Šimića u negaciji Krležine lirike, odn. odčitati tu kritiku na razini generacijske zavisti nešto mlađih Krležinih kolega. No taj »istočni grijeh« svoje mladenačke kritike Krklec poslije iskupljuje spontanom i afirmativnom recenzijom Krležine knjige eseja Evropa danas (Zagreb 1935), pod nazivom Krleža o savremenoj Evropi (Politika, 25. X. 1935). U toj recenziji Krklec apostrofira Krležinu borbu za istinu o suvremenoj Evropi, autorovu hrabrost da iskreno progovori i o pojedincima i o društvu, a osim aktualnog sadržaja i progresivnih ideja te knjige, posebice ističe originalnost i moć Krležina izraza, koji posjeduje »svježinu i lakoću, gipkost i snagu, pokretljivost i čvrstinu«. Knjiga je »sintetična i duboka analiza stvarnosti« i »književni događaj prvoga reda«. U povodu Krležine 60. godišnjice Krklec se javio prigodnim feljtonom Književni lik Miroslava Krleže gledan iz tri vremenska ugla, objavljenim u Narodnom listu, 7. VII. 1953, a potom u knjizi Lica i krajolici (1954). Taj tekst je tipičan panegirik, a sastoji se od Krklecove »isprike« za rani napad na Krležu, od pretiskane recenzije o knjizi Evropa danas kao dokaza točnosti i aktualnosti izrečenih ocjena, te od superlativa i afirmativnih atributa o suvremenom značenju Krležina djela koje je, u optimističnoj kritičarovoj perspektivi »čitav naš narod od Soče do Vardara prihvatio kao svoje najdraže štivo«.
Krležin odnos prema Krklecu mogao bi se označiti dobrohotnim i prijateljskim, jer nije javno reagirao na Krklecovu negativnu kritiku i angažirao ga je za suradnju u Plamenu. Svoju izrazitu simpatiju prema Krklecovoj ličnosti i djelu spominje i u razgovorima s E. Čengićem (S Krležom iz dana u dan, I, Zagreb 1985), gdje ističe kako »pamti« Krklecov negativan napis o sebi, ali i to kako Krkleca kao pjesnika cijeni više od A. B. Šimića, te kako ga ohrabruje da nastavi sa svojim feljtonima, koje je Krleža smatrao uspjelima.
Jo. S.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993. – 1999.
KRKLEC, Gustav. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 16.10.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/krklec-gustav>.