MAGDIĆ, Milivoj

MAGDIĆ, Milivoj, publicist i novinar (Koprivnica, 22. V. 1900 - ?, 1947). God. 1918. upisao se na Pravni fakultet u Zagrebu; bio pravni savjetnik pri Radničkoj komori u Zagrebu. U časopisima Riječ, Zeta, Socijalna misao, Književne novine, Radnička zaštita i dr. objavljivao književne, kazališne, sociološke i političke osvrte. U početku zagovornik ljevičarskih ideja; nakon moskovskih procesa priklanja se ideologiji hrvatskoga državotvorstva. Za NDH novinar, član redakcije Spremnosti. God. 1945. bježi u Austriju, potom boravi u Rimu do proljeća 1946. kada ga saveznici izručuju Jugoslaviji, gdje je strijeljan. Djela: Fašizam i radnička klasa, 1935; Liberalizam i socijalna problematika u Hrvatskoj, 1940; Radni sporovi u Hrvatskoj, 1940; Intelektualci prema marksizmu i liberalizmu, 1942; U vučjoj jami (nedovršeno) i dr.

Poklonik Krležina djela, Magdić prati njegov rad imajući pri tome teorijsko uporište u historijskome materijalizmu. Najviše je tekstova o Krleži objavio u Adžijinoj Socijalnoj misli, gdje je ocijenio kritičku poziciju S. Tomašića kao impresionističku i zalagao se za takvo kritičko valoriziranje Krležina djela što bi uzimalo u obzir cjelokupnost sredine i uvjeta u kojima ono nastaje. S toga je stajališta Magdić ustanovio kako je K. dosegnuo europsku razinu, za razliku od naše građanske kritike, koja ga zbog toga ne razumije. Među prvima je, uspoređujući Krležu i Cesarca, uočio različitost tih dvaju ideoloških suputnika: Cesarec ostaje trajno zaokupljen ideologijom a K. je nadilazi (Knjiga o Glembajevima, Socijalna misao, 1932, 5 i 6). U istom tekstu ocijenio je Ledu najboljom Krležinom dramom, što logično slijedi iz njegove dramske poetike, a ideološku naznaku izrazio je mišlju kako je to »najnegativnije određeno djelo hrvatske literature prema čitavoj našoj stvarnosti«. Probleme vezane uz »harkovsku liniju« Treće internacionale obaviješteno razlaže u članku Krležina estetika (Socijalna misao, 1933, 3). Zamjećuje kako se svijest o socijaliziranoj estetici očituje već u Krležinim esejima, npr. o Groszu, no isto tako uviđa i Krležin odmak od nje izražen u isticanju stvaralačkih mogućnosti kao presudnih za književno djelo. Iste probleme u razmatranju umjetnosti nalazi i u Krležinu Predgovoru »Podravskim motivima« Krste Hegedušića (Krsto Hegedušić, Podravski motivi, Socijalna misao, 1933, 5-6), te ističe vrijednost toga teksta.

LIT.: J. Petričević, Milivoj Magdić, Hrvatska revija, 1955, 4; A. Ciliga, Sam kroz Europu u ratu (1939-1945), Rim 1978; S. Lasić, Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži, I, Zagreb 1989.

J. S. R.