MALINAR, Anđelko

MALINAR, Anđelko, leksikograf i prevoditelj (Lokve, 23. VIII. 1909 - Zagreb, 3. VIII. 1982). Studirao pravo na Sveučilištu u Zagrebu, doktorirao 1933; službovao u sudstvu u Vinkovcima i Zagrebu. Od 25. V 1945. šef kabineta predsjednika Prezidija Sabora NR Hrvatske, V. Nazora; nakon Nazorove smrti (1949) na istoj dužnosti u kabinetu K. Mrazovića. Kada je 1950. osnovan Leksikografski zavod, pozivaju ga Krleža i M. Ujević (s kojima je prijateljevao) da se priključi uredništvu pa napušta Prezidij i do umirovljenja (1979) radi kao urednik u Zavodu u gotovo svim zavodskim izdanjima. Bio je član Centralne redakcije I. izd. Enciklopedije Jugoslavije, član uredništva Opće enciklopedije (I. i II. izd.), Likovne, Muzičke, Pomorske, Poljoprivredne, Šumarske i dr. Bavio se i prevođenjem s ruskog i njemačkog.

Krležu je upoznao u prosincu 1938. nakon što je 1937. posredovanjem svog oca Mate (tada predsjednika Sudbenog stola) uspio odgoditi uručenje odluke o zapljeni knjige rasprava i eseja Deset krvavih godina (Zagreb 1937); na taj je način nakladnik mogao izručiti veći dio tiska prije dolaska detektiva. Slično je Malinar postupio s Krležinim djelima nekoliko puta (A. Malinar, Kako je i zašto nastala Krležijana, Vjesnik u srijedu, 15. X. 1975). Poznanstvo s Krležom preraslo je tijekom rata u prijateljstvo (S. Lasić, Krleža. Kronologija života i rada, Zagreb 1982), a od 1952. u suradnju kojom Malinar postaje redaktorom Krležinih djela, što ostaje sve do smrti.

God. 1952. povjerio je K. Malinaru redakciju zbirke najvažnijih njegovih kritika koju je Matica hrvatska objelodanila u kolekciji Hrvatska književna kritika. Potom je Malinar priredio za tisak Krležina djela u izdanju »Zore« (Sabrana djela), »Nolita« (Djela M. Krleže) i »Oslobođenja« (Jubilarno izdanje povodom 80-godišnjice u 20 knjiga te Sabrana djela u 50 knjiga). Malinar je uredio za tisak i većinu tekstova koje je K. objavljivao u raznim časopisima i dnevnicima, zatim pet knjiga u seriji Pet stoljeća hrvatske književnosti te posebnu zbirku Panorama pogleda, pojava i pojmova u 5 knjiga (1975) prema vlastitoj zamisli, skupivši oko 10 000 citata iz svih Krležinih djela i svrstavši ih tematski u skupine. Knjige je popratio komentarima, bibliografskim podacima te indeksima pojmova i imena. Za SDMKO oblikovao je, u dogovoru s Krležom, ukupni plan izlaženja, rasporedivši djela u 10 kola po 5 knjiga. Posljednja knjiga koju je uredio za tisak bila je Moj obračun s njima (SDMKO, Sarajevo 1983). Slijedeći Malinarovu koncepciju i podjelu, izdanje je 1988. priveo kraju I. Frangeš.

Sve zahvate u tekstovima Malinar je radio uz Krležin pristanak. K. je bio svjestan koliko mu je neophodan točan, obaviješten i odan suradnik. U odnosu prema svome tekstu, K. je oscilirao između apsolutne sigurnosti u vrijednost vlastitog pisanja do gotovo mažuranićevskog nehaja: samo je Mažuranić tako mirno puštao redaktorske zahvate. K. je smatrao da ljudi čitaju uglavnom površno i teško prodiru u intimnu zakonitost nečijeg pisanja, njegova pogotovo; stoga je prema onima koji su posvjedočili da to pisanje razumiju i vole bio popustljiv. Malinar je tako imao slobodne ruke jer je K. intimno znao da i u njegovu »neprikosnovenom« pisanju ima propusta, od gramatičkih do faktografskih. Iako je Malinarova norma bila u skladu s Krležinim pogledima na jezik i stil, on nije pokazivao smisla za šarm Krležinih površnosti, odn. za dublju opravdanost nekih odstupanja od standarda. Neosporna je međutim Malinarova zasluga što je Krležu ne samo oslobodio golema tereta različitih verifikacija nego i dao tekstove koji svojom dosljednošću, kao lectio malinariana, nose privlačnu, pa stoga i opasnu, uvjerljivost »posljednje volje autora«.

BIBL. A. M.: Nakon više od 40 godina (nekrolog Krleži), Vjesnik, 30. XII. 1981.

LIT.: M. Matković, Stope na stazi. Na Mirogoju i oko njega, Forum, 1982, 7-9; J. Šentija, In memoriam Dr. Anđelko Malinar, Večernji list, 1. IX. 1982; S. Vereš, U spomen Anđelku Malinaru, Vjesnik, 7. IX. 1982; T. Potokar, In memoriam Andjelku Malinarju, Knjiga '82, Ljubljana 1982; E. Čengić, S Krležom iz dana u dan. Post mortem I—II, Sarajevo-Zagreb 1990.

I. Fš.