MUSIL, Robert

MUSIL, Robert, austrijski književnik (Klagenfurt, 6. XI. 1880 -Ženeva, 15. IV. 1942). Jedan je od najvećih romanopisaca među autorima XX. st. koji su po životnim iskustvima i kulturnom obzoru usporedivi s Krležom. Vrhunac su njegova stvaralaštva romani Pomutnje gojenca Törlessa (Die Verwirrungen des Zöglings Törleß, 1906) i napose Čovjek bez svojstava (Der Mann ohne Eigenschaften, 1930-43). Drugi roman, glavno autorovo djelo, obuhvatan je primjer intelektualnog pristupa pripovijedanju, pogled pun prodorna analitičkog duha na vrijeme prije I. svj. rata. Dunavska monarhija, poprište zbivanja, ovdje je geografsko-politička abrevijatura za Europu te minule epohe, promatranu kroz život onih društvenih slojeva koje prikazuju i Th. Mann, M. Proust i A. Gide.

Traže li se paralele s Krležom, nameće se pomisao na zajedništvo iskustava stečenih u građanskim odn. vojnim krugovima prije 1914. i za vrijeme rata, pa tako i na srodnosti na razini građe u pojedinim djelima. Primjeri se mogu naći usporedi li se prvi Musilov roman s Krležinim ranim novelama i s proznim ciklusom o Glembajevima. U pogledu književnih postupaka analogije su očite osobito u prožimanju pripovijedanja esejističkim diskursom, što se prije svega odnosi na romaneskno stvaralaštvo obaju pisaca u 30-im godinama. Također treba upozoriti na istaknutu ulogu koja pripada ironijskom, distanciranom pripovijedanju, npr. u obliku prikazivanja poznatih, konvencionalnih radnji izvan uvriježena konteksta, tako da te radnje postaju strane, neobične, predmet čuđenja (usp. Brechtov Verfremdung i ostrannenie Sklovskoga). U Krležinoj esejistici i memoarskoj prozi Musil se ne spominje sve do kraja 60-ih godina. Taj se podatak slaže s činjenicom da K. i za neke druge velike autore stoljeća, među kojima je najvažniji F. Kafka, dugo nije mario, odn. da ga književnost, očito, nije uvijek zanimala zbog književnih vrijednosti. Stoga ga je više zanimalo pisati o J. Wassermannu i H. Bahru nego o Musilu. Zapis o Musilu u Dnevniku iz 1968. očituje kasni interes za analitika, »koji svojim perom reže kao da secira«. Biografiju zacijelo nije poznavao jer su tvrdnje o njegovu životu netočne.

LIT.: Z. Konstantinović, Krleža o nemačkoj i skandinavskoj književnosti, Miroslav Krleža (zbornik), Beograd 1967; V. Zmegač, Krležini evropski obzori, Zagreb 1986; M. Stančić, Miroslav Krleža i njemačka književnost, Zagreb 1990.

V. Žm.