Referat na Plenumu Centralne redakcije Enciklopedije Jugoslavije 12. VI. 1952.
traži dalje ...»REFERAT NA PLENUMU CENTRALNE REDAKCIJE ENCIKLOPEDIJE JUGOSLAVIJE 12. VI. 1952.«, u skraćenu obliku i pod naslovom Značajan doprinos izgradnji naše kulturne svijesti tiskanje u Borbi, 15. VI. 1952, a integralna varijanta teksta objavljena je u knjizi Eseji VI (Zagreb 1967) te u knjizi Sa uredničkog stola (Sarajevo 1983).
U uvodnom dijelu Referata K. ponavlja neka od načela na kojima će se zasnivati cijelo izdanje Enciklopedije Jugoslavije. Potrebu za takvom enciklopedijom nametnula je povijest jugoslavenskih naroda, okruženih imperijalnim, osvajačkim silama koje su malim nacijama u susjedstvu pristupale s aspekta svojih »superiority-kompleksa« namećući im ideju o inferiornosti njihove »malene i zaostale zemlje« te beznačajnosti i imitativnoj naravi njihove kulture. Zadaća enciklopedije je da pridonese jačanju samosvijesti, ali ne na propagandistički način: istražujući mimo i objektivno povijest civilizacije jugoslavenskih naroda u nizu slučajeva bit će konstatirano da su posrijedi refleksi i imitacije, ali - tvrdi K. - »u našoj civilizaciji ima i takvih elemenata koji se mogu svrstati pod pojam idejnih i ideoloških anticipacija, koje bi se pod povoljnim okolnostima bile nesumnjivo razvile do metode ili do sistema ili do originalnih stvaralačkih elemenata vlastite civilizacije, da nije nestala pod nasiljem osvajača«.
Uvodni dio referata opterećenje frazeologijom u kojoj se očituje duh vremena kad je enciklopedija započeta. K. na više mjesta eksplicitno i rezolutno tvrdi kako nova enciklopedija mora biti prožeta socijalističkim i materijalističkim duhom; njezina je zadaća izraziti »revolucionarni lom s lažnim, frazerskim svetinjama i reakcionarnim tezama onog malograđanskog intelektualnog plana koji je vihor međunarodnih događaja slistio pred našim očima kao kuću od karata«. Učestalo kao jednu od temeljnih zadaća enciklopedije K. navodi prevladavanje mitova i zabluda »reakcionarne, malograđanske historiografije«. S druge strane, K. ipak ne želi da nova enciklopedija bude samo kompendij paradnih ideoloških fraza već spominje i nužnost potrebe da bude »objektivna kronika historijskih fakata« te upozorava da ona mora »naučnoegzaktno prikazivati kulturno, političko i ekonomsko stanje poklanjajući pažnju isključivo govoru činjenica i objašnjavajući logično samo ono što nam govore fakta«.
Nakon tumačenja općih načela na kojima će se temeljiti enciklopedija, koji svjetonazor i koja znanstvena paradigma će biti primijenjeni u njoj, K. se u drugom dijelu referata bavi problemima unutarnje organizacije uredništva enciklopedije i analizom početne faze izradbe abecedarija. Uredništvo je enciklopedije konstituirano sukladno federalističkom ustroju Jugoslavije: svaka je republika reprezentirana svojom redakcijom koja će enciklopedički obraditi sve ono što je bitno za dotičnu republiku. Cjelokupnu građu EJ razvrstao je u tri skupine: a) građu republičkih redakcija, b) građu Centralne redakcije unutar koje se obrađuju pojmovi koji se odnose na Jugoslaviju kao cjelinu, c) posebnu građu, prepuštenu republičkim redakcijama, koja je vezana za obradbu biografija onih stranaca koji su se kao znanstvenici, publicisti i političari bavili jugoslavenskim narodima. Cjelokupna abecedarijska građa razvrstana je u četrdesetak struka; K. u završnom dijelu referata analizira probleme koji su se pojavili u obradbi važnijih strukovnih abecedarija. Napominje da elaborati koje su za sastanak Centralne redakcije pripremili stručnjaci Leksikografskog zavoda obasižu više od 500 tipkanih stranica te predlaže da se unutar Centralne redakcije oformi pet komisija (za historijske i pravne znanosti, za prirodne znanosti, za ekonomiku, za filozofiju i umjetnost te za geografiju i etnografiju) kako bi se opsežni elaborati efikasnije proučili i provele korekcije abecedarija.
Ovaj opsežni referat pokazuje da je K. u izradbu EJ bio uključen ne samo kao neprijeporni književni i društveni autoritet koji izvana nadzire tok izradbe projekta već da je bio izravno uključen u sve probleme rada od konceptualnih, preko organizacijskih pa do specifičnih leksikografskih, uključujući i redakturu svih enciklopedičkih članaka, te s punim pravom EJ možemo u velikoj mjeri smatrati njegovim autorskim djelom.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993. – 1999.
Referat na Plenumu Centralne redakcije Enciklopedije Jugoslavije 12. VI. 1952.. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 21.11.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/referat-na-plenumu-centralne-redakcije-enciklopedije-jugoslavije-12-vi-1952>.