RILKE, Rainer Maria

RILKE, Rainer Maria, austrijski pjesnik (Prag, 4. XII. 1875 - Val Mont, 29. XII. 1926). Po osnovnoj orijentaciji blizak simbolizmu, taj se osebujni autor, koji je cijelu Europu smatrao svojom domovinom, opirao rubriciranju: stilskom, etničkom, političkom. Stvaralačku zrelost stekao je razmjerno kasno, tek u razdoblju zbirke Knjiga slika (Das Buch der Bilder, 1902). Vrhunac su zbirka Nove pjesme (Neue Gedichte, I, 1907; II, 1908) i ciklusi Devinske elegije (Duineser Elegien, 1923) i Soneti Orfeju (Sonette an Orpheus, 1923), djela koja su ujedno među vrhunskim ostvarenjima moderne europske književnosti. Takav atribut pripada i najopsežnijem proznom tekstu, romanu Zapisi Maltea Lauridsa Briggea (Die Aufzeichnungen des Malte Laurids Brigge, 1910). Središnji je Rilkeov poetski motiv jedinstvo životnih suprotnosti, izraženo u univerzalnoj, dijelom natpovijesno intendiranoj simbolici. Po tome je autor srodan vitalističkoj filozofiji oko prijeloma stoljeća. Kasnije su ga smatrali prethodnikom njemačkoga filozofskog egzistencijalizma.

Krleža je Rilkea, usprkos svim ogradama, iznimno cijenio (Lirika Rainera Marije Rilkea, Hrvatska revija, 1930, 11 i 12). Koliko je senzibilnosti imao za Rilkeov poetski izraz, dokazuju njegovi - dijelom kongenijalni - prijevodi pojedinih pjesama, pretežno iz srednjega stvaralačkog razdoblja. U pogledu unazad na svoje prve zbirke lirike K. je smatrao da među autorima koji su tada utjecali na njega treba istaknuti osobito Rilkea. To je neobičan sud s obzirom na dominantne značajke njegove lirike oko 1918, u kojoj se prije svega očituje ekspresionistički patos. Iznenađuje, također, da se K. ne osvrće na Rilkeovu prozu, odn. da u svom eseju samo usput spominje Die Weise von Liebe und Tod des Cornets Christoph Rilke, tako da se ne može utvrditi do koje je mjere poznavao Zapise Maltea Lauridsa Briggea, roman koji je po nekim motivima usporediv s Povratkom Filipa Latinovicza. Rilkea i Krležu povezuje također oduševljenje Nietzscheovom vitalističkom filozofijom i Cezanneovim likovnim inovacijama. Produktivni odraz, osobito potonjeg utjecaja, vidljiv je i u poetici »Dinggedichta«, pjesme (o) stvari refleksivnog karaktera, preferirane lirske vrste srednje stvaralačke faze dvojice pjesnika.

LIT.: Z. Konstantinović, Krleža o nemačkoj i skandinavskoj književnosti, Miroslav Krleža (zbornik), Beograd 1967; V. Žmegač, Krležini evropski obzori, Zagreb 1986; M. Stančić, Miroslav Krleža i njemačka književnost, Zagreb 1990.

V. Žm.