SAMOSTALNA DEMOKRATSKA STRANKA (SDS)

SAMOSTALNA DEMOKRATSKA STRANKA (SDS), građanska stranka koja je okupljala Srbe u Hrvatskoj i drugim dijelovima nekadašnje Austro-Ugarske Monarhije. Nastala je 1924. izdvajanjem iz Demokratske stranke koja se 1920. sjedinila s nekadašnjom političkom organizacijom prečanskih Srba, Srpskom samostalnom strankom (osn. 1903). Te su stranačke formacije bile vezane uz ime prvaka stranke S. Pribićevića, u času stvaranja Kraljevine SHS čvrsto su stajale na poziciji ujedinjenja i centralističko-hegemonističke koncepcije nove države. God. 1927. stranka se priklanja federalističkom uređenju zemlje, prelazi u opoziciju i zajedno s Radićevim HSS-om stvara Seljačko-demokratsku koaliciju (SDK). Krleža je u skladu sa svojim načelnim stavovima prema građanskim strankama u Kraljevini SHS i prema SDS-u i koaliciji imao negativan stav. On je izražen u konstataciji da »bez obzira na to da li su naši građanski političari rojalisti, jugointegralisti, separatisti, federalisti, republikanci, demokrati, radikali ili klerikalci, u jednoj su formuli složni, a to je da socijalno uređenje ove zemlje treba da ostane kakvo jeste«. (Davni dani. Godina 1920).

BIBL. M. K.: Razgovor sa sjenom F. Supila, Izlet u Rusiju, Zagreb 1926; Davni dani 1916, Davni dani. Zapisi 1914-1921, SDMKZ, sv. 11-12, Zagreb 1956; Zapisi iz godine 1942, Djetinjstvo 1902-03. i drugi zapisi, ibid., sv. 27, Zagreb 1972; Razgovor o Brest Litovsku, ibid.

Đ. Zć.