SELAKOVIĆ, Milan

SELAKOVIĆ, Milan, književnik i publicist (Bjelovar, 1. VII. 1914 - Zagreb, 10. VII. 1995). U rodnom mjestu završio osnovnu i šest razreda srednje škole, zatim zbog lijeve orijentacije uhićen sa zabranom redovitog školovanja pa je privatno maturirao 1940. u Zagrebu. Studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu jugoslavenske književnosti i francuski. Nakon kraće činovničke karijere, od jeseni 1945. novinar je u Narodnom listu, a od 1947. urednik Kulturno-umjetničke redakcije Radio-Zagreba. Od sredine 1951. urednik je u Leksikografskom zavodu te od 1952. do umirovljenja 1977. ponovno urednik Kulturno-umjetničke redakcije Radio-Zagreba. Surađivao je u gotovo svim časopisima i periodici svog vremena, informativnim tekstovima sudjelovao na Radio-Zagrebu, pisao predgovore i pogovore mnogim djelima hrvatskih pisaca, sudjelovao u izradbi niza leksikografskih izdanja. Pisao je poeziju, kraću prozu, kritike i eseje o hrvatskim piscima (Lj. Wiesner, J. Polić Kamov, D. Tadijanović), bavio se i kritikom likovne umjetnosti (M. Detoni, F. Mraz), a 1940. napisao je i monografiju o K. Hegedušiću. Objavio je četiri zbirke pjesama (Lirika slobode, 1934; Katarza duše, 1944; Pastorale, 1945; Soneti beznađa, 1945), zatim dva monografska eseja (Ante Kovačić, 1962; Josip Kozarac, 1964), zbirku proze Iza spuštenih vjeđa (1981), putopise Rodinova katedrala (1984) i dr.

Kao mladom početniku Krleža mu je 1939. u Pečatu objavio tekst Putovi hrvatske novelistike, što je Selakovića vezalo za Krležino djelo i bitno utjecalo na njegovo opredjeljenje i prihvaćanje Krležinih shvaćanja smisla i uloge književnosti. Tijekom svoga kritičarskog i publicističkog djelovanja u nekoliko je navrata pisao o pojedinim Krležinim izdanjima. U povodu izlaska Balada napisao je informativni osvrt Krležina kajkavska poezija (Novosti, 30. IX. 1936), a u članku Uz najnoviju Krležinu knjigu »Na rubu pameti« (Pregled, 1938, 14) vrlo je pozitivno ocijenio taj roman. Nešto više se osvrnuo i na knjigu I. Ladike Krleža kao lirik, također u časopisu Pregled (1940,16) osporavajući neke kritičke opaske potonjega. Osvrnuo se i na Krležin članak Naša književnost u Republici (Narodni list, 25. XI. 1945), kao i na izbor Krležinih kritika u ediciji Hrvatski književni kritičari (Vjesnik, 7. VIII. 1953). Na radiju je izvještavao o Krležinoj lirici. Registrirao je kritički i Bibliografiju djela Miroslava Krleže T. Jakića u Letopisu Matice srpske (1954, 373), a promptno prateći objavljivanje Krležinih djela pisao je o Davnim danima (Književne novine, 6.1. 1957) i o Deset krvavih godina (Književne novine, 29. XI. 1957). Kritički je komentirao i knjigu S. Vučetića Krležino književno djelo (Izraz, 1958, 6). Obavještavajući čitalačku publiku o značajnim Krležinim djelima Selaković se nije bavio dubljim analizama problema, nego je uglavnom ostajao na razini pozitivne publicističke informacije.

M. Šel.