SOLUNSKI PROCES

traži dalje ...

SOLUNSKI PROCES, tajni, montirani politički proces koji se u lipnju 1917. vodio u Solunu protiv skupine oficira srpske vojske na čelu s D. Dimitrijevićem-Apisom, optužene da je planirala atentat na regenta Aleksandra s namjerom da izvrši državni udar. Radilo se o obračunu regenta i radikala s članovima organizacije Ujedinjenje ili smrt (tzv. Crna ruka, 1911), koja je imala velik utjecaj u vojsci, a pokazivala je tendenciju da se izdigne iznad dinastije.

Pitanje u kojoj je mjeri proces, na kojem su na smrt osuđeni organizatori sarajevskog atentata, bio uvjetovan izgledima za sklapanje separatnog mira s Austro-Ugarskom Monarhijom još je uvijek otvoreno. Krleža vjeruje da je taj proces samo dijelom bio uvjetovan sukobom Apisove skupine s radikalima, koji je oko pitanja odnosa civilne i vojne vlasti izbio još uoči I. svj. rata u vezi s osvajanjem Makedonije. Pretpostavlja, naime, da je on velikim dijelom izraz nedosljedne antiaustrijske politike srpske vlade, neovisno o tome da li je njime Srbija nastojala ukloniti Apisovu skupinu kao prepreku diplomatskim pregovorima u vezi s mogućnošću sklapanja separatnog mira s Austro-Ugarskom ili je njime željela staviti Monarhiji do znanja da je spremna udovoljiti njezinim zahtjevima i prekinuti s podrškom organizacijama kojima je cilj njezino rušenje, što K. uzima kao dokaz da je srpska vlada bila spremna odreći se cjelovitog rješenja jugoslavenskog pitanja.

BIBL. M. K.: Jugoslavensko pitanje u Prvom svjetskom ratu 1914-1918, Eseji V, SDMKZ, sv. 23, Zagreb 1966.

Mo. St.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993. – 1999.

Citiranje:

SOLUNSKI PROCES. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.5.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/solunski-proces>.