STILINOVIĆ, Marijan

STILINOVIĆ, Marijan, političar i publicist (Sveta Nedjelja kraj Samobora, 27. XI. 1904 - Zadar, 6. XII. 1959). Školovao se u Ogulinu i Zagrebu, gdje je u Glumačkoj školi studirao režiju. Kao šesnaestogodišnjak postao je članom SKOJ-a. Zbog sudjelovanja u osnutku Crvene pravde osuđen 1921. a kao član KPJ 1929. na 3 godine i 1933. na 10 godina. God. 1941. bježi iz zatvora te se priključuje partizanima. Obavljao je vojne i političke funkcije, bio glavnim urednikom Borbe, Naprijeda, predsjednik Komiteta za škole i nauku FNRJ, saborski zastupnik. U njegovim je publicističkim radovima (Sumrak u Pragu, 1952; Zagreb kroz stoljeća, 1961; Ratni dnevnik, 1965; Bune i otpori, 1969) vidljiv Krležin utjecaj.

Krleža je sa Stilinovićem bio u prijateljskim odnosima. R. Čolaković navodi da je u početku 30-ih godina sa Stilinovićem bio na ručku kod Krleže. Tada je K. prijateljski prekoravao Stilinovića, tek izišla iz zatvora, da je neoprezan te da će opet »zaglaviti«. Stilinović je 1943. bio u Zagrebu radi razmjene zarobljenika. Tada je imao nalog razgovarati s Krležom u vezi s odlaskom u partizane. Poslije je pričao Krleži kako je nekoliko puta dolazio do njegove kuće u Radišinoj 14, ali nije imao hrabrosti svratiti jer se bojao da ga prate. U partizanima je V Dedijeru pričao o Krleži s velikim simpatijama. I nakon rata K. je bio u prijateljskoj vezi sa Stilinovićem. U pismu iz Beograda 1. II. 1946. piše J. Benešiću da mu odgovori na adresu »M. Stilinović, uredništvo Borbe«. Kada je 1952. u Naprijedu objavljen anonimni napad na JLZ Da li je to moguće, K. je otišao u Dežmanov prolaz, gdje je bio CK KPH i redakcija Naprijeda, ali »ni Stilinović, kojega partijski vrh nije mogao ni sažvakati niti probaviti nije znao Krleži odgovoriti tko stoji iza anonimusa« (Ž. Vnuk, Tajna anonimnog pisma, Danas, 15. VIII. 1989).

LIT.: I. Očak, Krleža-Partija, Zagreb 1982; E. Čengić, S Krležom iz dana u dan, I, Zagreb 1985; isti, ibid. Post mortem II, Sarajevo-Zagreb 1990; S. Lasić, Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži, IV, Zagreb 1993.

Mir. Ma.