DISKOGRAFIJA

DISKOGRAFIJA. U razdoblju 1963-91. snimljeno je 7 ploča i jedna kaseta s Krležinim djelima. Jedna od tih ploča u izdanju je Nakladnog zavoda Matice hrvatske (NZMH) a ostale su u izdanju »Jugotona«, odn. od 1976. njegove specijalizirane edicije »Discothalia«.

Prvi diskografski zapis Krležina djela vezan je uz »Jugotonov« projekt Antologija jugoslavenske literature (poezija-proza-drama), što su ga priredili članovi redakcijskog odbora: I. Frangeš, M. Leskovac, M. Matkovič, F. Petre i D. Tadijanović. Komplet od 6 ploča (2 za poeziju, 2 za prozu, 2 za dramu), snimljen je 1963. Na drugoj ploči poezije (LPY-V-49; strana 3), Krležinu Pjesmu mrtvom čovjeku interpretira glumac S. Lasta. Na drugoj ploči proze (LPY-V-51; strana 3), ulomak iz romana Povratak Filipa Latinovicza govori glumica M. Oremović. Na drugoj ploči dramskih tekstova (LPY-V-53; strana 3), snimljena je scena iz II. čina drame U agoniji. Interpreti su: T. Strozzi (barun Lehnbach) i E. Dragman (Laura). Režiser je T. Tanhofer.

M. Kuzmanović, Ž. Mesarić i P. Gotovac autori su kazališne predstave Gartlic kajkavski ili Reč materina od djemanta sakoga preštimanejša, temeljene na izboru tekstova iz kajkavske književnosti. To scensko kazivanje izveo je ansambl Dramskog kazališta »Gavella« iz Zagreba (redatelj Z. Mesarić, jezični savjetnik B. Klaić, glazba P. Gotovac). Tonski zapis predstave (ploča LSY-63042) načinjen je tijekom jeseni 1975. u studijima RTV Zagreb i »Jugotona«, završnu obradu načinio je ton-majstor V. Tamhina. Glazbene priloge snimali su V. Štefanec i F. Berner. U glazbenoj realizaciji sudjelovali su ansambli »Spectar« i »Notturno«. Likovna oprema ovitka, vanjska strana: B. Bahunek; unutarnja strana: fotografije S. Tadić, design I. Ivezić. Tekstove su interpretirali glumci: B. Ipša, N. Rocco, S. Brankov, D. Meštrović, Z. Pokupec, D. Valentič i Z. Vitez; izbor i montažu tekstova načinili su: M. Kuzmanović, Ž. Mesarić; glazbu za songove napisao je P. Gotovac; režirao je Z. Mesarić. Na strani A nalaze se Krležini tekstovi: Po Medvednici, kakti maček - song (Po Medvednici); Kus bute, čkomte, silencijum! (Komendrijasi); Veter z Medvednice - song (Kalendarska); I videl sem v megli; I Jelačića bana i gospona Gaja (Planetarijom); Se je to vražnja zamotavka (Petrica i galženjaki). Strana B: Na maslenom kropu hmelnate pistrange (Keglovichiana); Popluvan gdo ni bi l (Planeta rij om); Gda su nas četr najste zmobilizjerali; Rat je kak snapslin (Lamentacija Valenta Žganca zvanog Vudriga iz romana Na rubu pameti); Sada tu, denes, dečeci moji dragi (Zastave I); V megli sem videl; V meglenom blatu, v pogrebnom marsu; Ileri kak pilki, faklonosi; Kak zvon je kaj germelo; Reč kajkavska pred nami je pokran, prazen grob - song (Planetarijom).

U seriji portreta glumaca, F. Šovagović je 1976. snimio ploču (LSY 68005): na strani A, uz izbor tekstova iz djela drugih književnika, govori pjesme iz Balada Petrice Kerempuha: Khevenhiller i Baba cmizdri pod galgama. Glazbu je napisao I. Kuljerić; likovna oprema I. Ivezić, fotografija na ovitku F. Buva; tonski snimatelj V. Tamhina. U istoj seriji
snimio je 1979. glumac P. Kvrgić ploču (LSY 68013) na kojoj je interpretirao ulogu poljskog Židova iz drame U logoru te ulogu Kristijana iz Golgote. Ploča je iste godine rasprodana i nije više obnavljana.

Krležina drama Aretej ili Legenda o svetoj Ancili, Rajskoj Ptici, fantazija u pet slika, snimljena je 1981. u suradnji s dramskim ansamblom Dubrovačkih ljetnih igara, u povodu 10. obljetnice izvođenja te predstave na Igrama (premijera održana 20. VIII. 1972. na tvrđavi Bokar). Tekst dubrovačke izvedbe skraćen je i prilagođen tonskom zapisu. Predstava je snimljena na tri ploče (LSY 61597/8/9). Ploča 1, strana 1, prva slika: U peristilu Aretejona; strana 2, druga slika (I. dio): U atriju Aretejeva stana. Ploča 2, strana 3, druga slika (II. dio): U atriju Aretejeva stana; strana 4, treća slika: Pred bazilikom svete Ancile. Ploča 3, strana 5, četvrta slika: U apoteci; strana 6, peta slika: U hotelu »XX Century«. Fonografsku obradu načinio je režiser G. Paro. Uloge tumače: T. Lonza (Aretej, arhijatar na palatinskom dvoru); N. Rošić (Livija Ancila, njegova žena i Klara Anita, udovica Morgensova sina Pavla); A. Palašev (Krisp, nadzornik Aretejevih robova); I. Kadić (Kajo Anicije Sever, šef palatinske policije i barun Van der Blooten); Z. Rajčić (Aurelije, jedan od Anicijevih zapovjednika); V. Drach (Raoul Sigurd Morgens, slava evropske medicine); R. Bašić, B. Boban (apatrid A i B, dva evropska politička emigranta), D. Mejovšek (prvi čuvar groba svete Ancile); Z. Madunić (drugi čuvar); S. Sestak i E. Lipovšek (magister i magistra u farmaciji koja nosi Aretejevo ime); V. Kovačić (Alfonso, sluga); M. Ergović (cicerone); D. Meštrović (crkvenjak); R. Buljan (mâitre d’hôtel); B. Miholjević (butler u hotelu »XX Century«); O. Levaj (prvi karabinjer); Đ. Rogina (drugi karabinjer); J. Marotti (doktor, u službi prve pomoći); I. Jusić pjeva song Početka nije bilo (refren: Tako umire Helada). Cjelokupnu tonsko-tehničku realizaciju u lipnju 1981. načinio je S. Friedrich, a song je snimio P. Kantardžijev. Autor je likovne opreme M. Ilić a fotografije E. Midžić. Uz ploču nalazi se katalog izvedbe u kojemu su tekstovi M. Matkovića (s nadnevkom 22. VI. 1981), portret M. Krleže (crtež J. Vanište iz 1972), postava predstave i tonskog zapisa, te ulomci iz raznih kritičkih osvrta na predstavu 1972. i 1973.

God. 1983. integralna biblioteka poezije, riječ- -slika-glas »Arion« (NZMH), objavila je knjigu Krležini h pjesama Plameni vjetar (odabrao i esej napisao Š. Vučetić). Knjiga sadrži simfonije (Pan), pjesme iz Knjige lirike, ciklus pjesama iz Pjesama u tmini, Balade Petrice Kerempuha (osim Keglovichiane i Planetarijoma). Uz knjigu, također u izdanju NZMH, izišla je i ploča (UEP 379, snimljena u »Jugotonu«). Na strani A originalni je zapis Krležina glasa (nije navedeno kada je snimljen). On govori o prijelomnom trenutku svoje mladosti kada mu je nanesena nepravda u Donjogradskoj gimnaziji (prof. D. Müller), prelasku u Gornjogradsku gimnaziju, te razlozima odlaska u kadetsku školu (epizoda je zapisana u knjizi E. Čengića, S Krležom iz dana u dan, III, Zagreb 1985, str. 276-278). Na strani B glumac M. Vasary govori Krležine kajkavske stihove iz Balada Petrice Kerempuha: Ni med cvetjem ni pravice; V megli; Baba cmizdri pod galgama; Khevenhiller.

Izbor iz knjige Razgovori s Kriežom P. Matvejevića snimljen je 1984 (ploča i kaseta, LSY-68100). Uz ploču nalaze se tekstovi P. Matvejevića Kako su nastali »Razgovori s Krležom« i Krležin odlazak (napisano 29. XII. 1981). U prvom tekstu autor navodi kako se u pripremama za peto izdanje knjige Razgovori s Kriežom (1980-81) počeo služiti magnetofonom te odatle i zapis Krležina glasa. Na strani A govori K. o svom susretu s Titom 1939. u Šestinama, sibirskim grobovima (ulomak govori R. Šerbedžija), sukobu na ljevici, dramskoj poetici i o dramatizaciji Banketa u Blitvi (HNK, premijera 1981). Krleža čita ulomak iz I. knjige Zastava, u kojima doktor Vugrovečki objašnjava Emeričkom što je to infarkt (jedino tonski zabilježeno Krležino čitanje vlastita djela). Matvejević postavlja pitanja te komentarom povezuje pojedine dijelove. Krležin glas snimljen je 1980/81. u njegovu domu na Gvozdu 23 u Zagrebu. Na strani B pitanja postavlja P. Matvejević a Krležine odgovore govori R. Šerbedžija. Krleža odgovara na pitanja o pisanju i piscima, šutnji, svojim transformacijama, socijalizmu, umjetničkom i političkom angažmanu, eri kulta ličnosti, inteligenciji. Tonsku realizaciju načinio je J. Jemeršić. Grafička oprema V. Ivezič: na prednjoj strani ovitka portret je M. Krleže (crtež J. Vanište iz 1972), na unutarnjoj strani ovitka fotografije su M. Krleže u razgovoru s P. Matvejevićem, Vaništin crtež te faksimil radnih bilježaka (pitanja i odgovora) za prvo izdanje »razgovora«, s Krležinim rukopisom. Urednik ovih »Jugotonovih« diskografskih izdanja s djelima M. Krleže bila je Lj. Marković-Gotovac.

J. S. R.